Umjetna inteligencija globalno troši nemjerljivo mnogo energije. Širenje AI tehnologije zahtijeva mnogo resursa na više različitih frontova, ali najviše struje sagorijevaju golemi podatkovni centri. Ovih je dana SoftBank objavio da u Francuskoj gradi novi podatkovni centar.
SoftBank je u posljednje vrijeme gotovo sve stavio na AI, jer su investitori zbog toga u tvrtku u protekloj godini ulili vrlo mnogo novca. Tvrtka je u lipnju prošle godine došla u središte pozornosti investitora zainteresiranih za AI, a cijena njezinih dionica otad je porasla za više od 350%. Upravo zato nastoji diljem svijeta krenuti u golema ulaganja, pa smo tako stigli do toga da je u njezin vizir dospjela i Francuska.
U Europi razmjerno još ima malo podatkovnih centara koji su skrojeni prvenstveno za potrebe AI-ja, pa Japanci žele izgraditi potpuno novu infrastrukturu za to. SoftBank namjerava na francuska ulaganja usmjeriti 75 milijardi eura, a prema izvješću tvrtke, tim bi novcem s jedne strane stvorio podatkovni centar od 3,1 GW za AI, a s druge strane osigurao i odgovarajuću energetsku i mrežnu infrastrukturu.
Tvrtka svoje planove želi ostvariti u regiji Hauts-de-France; novi bi se podatkovni centar mogao nalaziti u području naselja Dunkerque, Bosquel i Bouchain. Budući da se u regiji sve mora stvoriti od temelja, izgradnja može potrajati i više od 4 godine dok objekt ne može početi s radom.
Japanci bi se u Francusku mogli smjestiti ne zbog dobrih sireva, nego zbog jeftinih i čistih izvora energije, jer je u energetskom miksu te zemlje udio električne energije iz nuklearnih elektrana izrazito visok, otprilike 60%. Usporedno s tim, u Europi je prosječno samo 11,8% udio nuklearne energije u cjelokupnom energetskom sektoru, a dominantni izvor prije su nafta i prirodni plin.
U Europi se za struju u prosjeku plaća otprilike dvostruko više nego u SAD-u, a u odnosu na Kinu i Indiju tarife su otprilike 50% više, prema podacima Međunarodne agencije za energiju.
Posljednjih se godina diljem svijeta moglo vidjeti da je većina podatkovnih centara nastala u blizini nuklearnih elektrana, odnosno da su se nova ulaganja pokretala na takvim mjestima. Pretpostavlja se da ni u Europi neće biti drukčije, pa je lako moguće da Francuska u idućim godinama postane velesila podatkovnih centara za AI.
SMR-ovi, odnosno mali modularni reaktori, mogli bi tu donijeti promjenu, a preko njih bi se europski energetski miks mogao znatnije preobraziti. Nimalo iznenađujuće, tvrtke zainteresirane za umjetnu inteligenciju posljednjih su godina golemim svotama podupirale startupe koji u bilo kojem dijelu svijeta rade na takvim sustavima. Oni obično imaju proizvodni kapacitet manji od 300 MW, ali prema obećanju stat će na malu površinu i relativno će ih brzo i jeftino biti moguće postaviti.
Prema trenutačnom stanju nema mnogo izgleda da bi se SMR-ovi prije 2030. počeli širiti u većem opsegu. Uz to, njihovu prvu generaciju mnogi još smatraju rizičnom. Zato je lako moguće da će proći gotovo desetljeće dok mali modularni reaktori ne steknu povjerenje šire publike i ne počnu se širiti u većem opsegu. Zbog uzleta podatkovnih centara u Europi nove nuklearne tehnologije i infrastrukture koje se organiziraju oko njih svakako bi mogle dobiti veliku pozornost.
