Razvojni timovi društvenih platformi redovito uvode mjere koje bi u teoriji trebale služiti tome da ta okruženja budu sigurnija za djecu. No razne države i organizacije te mjere obično ocjenjuju kao paravanske, a sve više njih razmišlja o zabrani platformi.
Francuska je prešla na djela i usvojila prijedlog zakona prema kojem će se od 2027. mladima mlađima od 15 godina potpuno zabraniti posjećivanje platformi društvenih mreža.
Novi prijedlog zakona u francuskom je parlamentu prošao uvjerljivom većinom, sa 279 glasova za i 81 protiv. Prema njemu će tinejdžerima biti zabranjen pristup uslugama kao što su TikTok, Snapchat, Instagram ili Facebook. Zabrana će se provoditi u dva koraka. Od rujna 2026. mlađi od 15 godina više se neće moći registrirati, a od siječnja 2027. prestaje pristup svima koji su obuhvaćeni zabranom.
Sve platforme društvenih mreža dostupne u Francuskoj morat će uvesti uslugu provjere dobi koja dokazano učinkovito može isključiti mlade. Već postoji nekoliko rješenja koja za to mogu biti prikladna, iako treba napomenuti i da je učinkovitost tih rješenja obično predmet žustre rasprave.
Posljednjih su godina brojna istraživanja nastojala ukazati na to koliko su društvene mreže u svom dosadašnjem obliku opasne za mlade. Ove je godine novija studija francuskog nadzornog tijela za javno zdravstvo naglasila da Snapchat i slični imaju užasan učinak osobito na mentalno zdravlje djevojaka. Emmanuel Macron je znatno ranije pokrenuo kampanju protiv društvenih mreža kako bi zaštitio djecu u kibernetičkom prostoru, jer tehnološke tvrtke to ne žele.
"Francuska je u Europi predvodnik u zaštiti naše djece i adolescenata", istaknuo je Emmanuel Macron. Predsjednik je nastojao naglasiti da se usvajanje prijedloga zakona smatra značajnim miljokazom i u zaštiti djece i u funkcioniranju društvenih mreža.
U Europi su Francuzi prvi, a u svijetu druga država koja na toj razini kreće na društvene mreže. Time zakoračuju na gotovo neutabanu stazu. Potpuna zabrana zvuči kao dobra odluka, ali dijeli donositelje odluka. Mnogi smatraju da to nije pravi smjer i da bi se čvršćim, ali bolje provjerljivim sustavom ograničenja mogli postići ozbiljniji rezultati. Prema dosadašnjim iskustvima, značajan dio maloljetnika sposoban je pronaći način da se ipak dočepa velikih platformi.
Kritičari obično izražavaju i zabrinutost zbog zaštite podataka te ukazuju na to da će tinejdžeri kojima se potpuno zabrani pristup velikim online prostorima početi tražiti alternative. Tako tinejdžeri mogu završiti na platformama koje možda nose još više opasnosti. Prema potrebi su potpuno neregulirane i/ili za sada izvan vidokruga nadležnih tijela. Odsad će se Francuzi i time morati neprestano baviti.
Čeka ih ozbiljan izazov, ali možda će djecu uspjeti učinkovitije držati podalje od velikih online platformi nego Australci. Prema novijem istraživanju australskog internetskog regulatora, oko 70% djece i dalje koristi neku društvenu platformu. Budući da to više ne mogu procijeniti iz statističkih podataka, u proljeće su provedena istraživanja temeljena na samoprijavi roditelja. Djeca navodno učinkovito zaobilaze usluge provjere dobi.
U sadašnjem je zakonu i odredba da će tinejdžerima biti zabranjeno držati pametni telefon kod sebe u školama. Ovdje treba dodati da je korištenje mobitela u školama zabranjeno već i dosad, a ta se uredba samo podiže na višu razinu i pooštrava. Moći će se izreći i kazna onima koji prekrše to pravilo, jer krše zakon na snazi.
