Geopolitičke napetosti između Tajvana i Kine brzo rastu jer kineska ratna mornarica često izvodi vojne operacije u blizini otočne države, što Tajvan, razumljivo, shvaća vrlo ozbiljno. Prijetnju predstavljaju i kineski trgovački i ribarski brodovi, koji mogu oštetiti komunikacijske kabele i dijelove infrastrukture kako bi ometali normalno funkcioniranje zemlje. Takvih je slučajeva već bilo više puta, pa se neprestano nadziru 24 podmorska komunikacijska kabela, kao i kineski brodovi, kojih gotovo 100 plovi vodama oko Tajvana.
Tajvanska vlada planira suprotstaviti se kineskim operacijama u „sivoj zoni” novom flotom dronova, čija su ispitivanja već u tijeku. Ocean Affairs Council za taj je posao angažirao istraživače sa sveučilišta National Cheng Kung University, a sudjeluje i Coast Guard Administration. Njihov bi rad trebao ojačati obranu otočne države. Istraživači su već proveli nekoliko simulacija leta, a u najnovijoj su uspjeli istodobno upravljati dvjema zasebnim flotama od po 10 dronova. To je druga faza ispitivanja, nakon što su u prvoj pokušavali upravljati svakim dronom pojedinačno.
Nakon simulacija leta flote će uskoro poletjeti i iznad mora. Time će istraživači moći provjeriti kako pojedini dronovi i njihove flote surađuju u stvarnim uvjetima te kako reagiraju na promjenjive vremenske uvjete i stanje mora. Dronove su programirali tako da u trodimenzionalnom prostoru održavaju međusobni razmak od 100 stopa. Tijekom leta primjenjuju i formaciju u kojoj ostali dronovi prate vodeći, a osposobljeni su i za dinamičko izbjegavanje prepreka. Zahvaljujući naprednom upravljanju i senzorima, flote i pojedinačni dronovi mogu učinkovito obavljati različite obrambene zadaće čak i u brzo promjenjivim uvjetima na moru te reagirati na neočekivane opasnosti.
Cilj je izgraditi potpuno autonoman sustav u kojem različite vrste dronova mogu usklađeno surađivati, međusobno raspodjeljivati zadaće, planirati rute i učinkovito koordinirati kretanje, prvenstveno radi obavljanja obrambenih zadaća na moru.
U projektu se trenutačno koristi nekoliko zapadnih modela dronova, među kojima su Flexrotor, Jump 20 i V-BAT. Potonji je proizvod američkog dobavljača obrambene opreme Shield AI, a CGA ga je nedavno dobio i u njega polaže velike nade. Taj dron može polijetati okomito s mjesta, što je dobra vijest jer se tako može koristiti i na nosačima zrakoplova i na klasičnim brodovima, na kojima je prostor za takve namjene prilično ograničen. V-BAT može ostati u zraku i dulje od 12 sati bez prekida, pa je prikladan i za duže misije. Dodatna je prednost to što zahvaljujući okomitom polijetanju postojeće brodove ne treba preinačavati za njegovu upotrebu.
Nova flota dronova uskoro će se početi koristiti u stvarnim operacijama, uz nadu da će Kina zbog nje temeljitije razmisliti hoće li izvoditi vojne operacije u „sivoj zoni” u blizini Tajvana. Hoće li takva flota djelovati kao sredstvo odvraćanja ili će samo doliti ulje na vatru? To će se pokazati tek kasnije.
