Desetljećima znamo da je Mars vrlo neobičan. Njegovu sjevernu hemisferu uglavnom obilježavaju nizine, koje čine trećinu cijele površine. Ostatak – koji obuhvaća cijelu južnu hemisferu – brdovit je kraj prekriven kraterima. Najnovija mjerenja upućuju na to da te razlike nisu samo površinske.
Istraživačka skupina analizirala je podatke koje su desetljećima prikupljali Mars Global Surveyor, Mars Odyssey i Mars Reconnaissance Orbiter te izradila dosad najtočniju kartu gravitacijskog polja Marsa. Zbog eliptične putanje i nagiba osi gravitacijsko privlačenje koje Sunce vrši na Mars mijenja se ovisno o godišnjem dobu. Te su promjene stručnjacima omogućile da pomoću svemirskih letjelica kartiraju unutrašnjost planeta, a rezultati upućuju na to da je južni plašt Marsa možda 200 do 400 °C topliji od sjevernog.
„Istraživači obično pretpostavljaju da je unutrašnjost planeta u osnovi sferno simetrična, ali to nije nužno točno", izjavio je Alexander Berne, istraživač sa Sveučilišta Arizona. „Kako prikupljamo sve više gravitacijskih podataka, možemo odrediti prostorne detalje unutarnje strukture planeta. Ti zaključci daju osnovu za planiranje budućih misija i znanstveno istraživanje tih svjetova. Razumijevanje unutarnje strukture planeta pomaže i u otkrivanju procesa koji su odredili njihov nastanak i razvoj."
Stručnjaci odavno proučavaju dvojnu prirodu Marsa. Visinska razlika između dviju hemisfera iznosi 1 do 3 kilometra, a kora je na jugu gotovo dvostruko deblja nego na sjevernoj strani. I dalje nije jasno što je uzrokovalo tu dihotomiju: jedan udar, niz kozmičkih sudara ili unutarnji procesi poput tektonike ploča. Razlika u reljefu – bez obzira na uzrok – zacijelo je bila presudna na drevnom Marsu, osobito u razdoblju kada je po njegovoj površini još tekla voda.
Temperaturna razlika mogla bi upućivati na to da je Mars u prošlosti imao puno jače magnetsko polje, što je dovelo do magnetskih razlika na dvjema hemisferama te oblikovalo i temperaturnu anomaliju utvrđenu u ovom istraživanju. „Važno je razumjeti razlike uočene između sjeverne i južne hemisfere jer one daju informacije o procesima koji su mogli utjecati na hidrologiju Marsa, uključujući oblikovanje bazena u kojima se skupljala voda", dodao je Amirhossein Bagheri, postdoktorand na Caltechu i supotpisnik studije koja izvješćuje o rezultatima.
Bagheri je sudjelovao u NASA-inoj misiji InSight, koja je mjerila potrese na Marsu i pomogla upoznati njegovu unutrašnjost. Prema mjerenjima InSighta, seizmički valovi brže se prigušuju na južnoj hemisferi, što je također u skladu s tim da je ondje plašt vreliji.
