Što se događa s organima nakon presađivanja? Prema novom istraživanju, događaju se vrlo zanimljive stvari: srca mladih darivatelja brzo stare u tijelu starijih primatelja, dok se starija srca presađena mladima pomlađuju. Rezultati s preprint poslužitelja bioRxiv, još nerecenzirani i objavljeni tamo, upućuju na to da bi se organi za presađivanje mogli nabavljati i od starijih darivatelja nego što je to trenutačno uobičajeno.
Presađivanja srca u svijetu se obavljaju sve češće, i to sve starijim osobama, dijelom i zato što živimo dulje. U Sjedinjenim Državama, primjerice, 2024. obavljeno je ukupno 4636 presađivanja srca – 81,5% više nego 2013. Usprkos tome, diljem svijeta svake godine umiru stotine ljudi dok čekaju novi organ.
To je dovelo do pokusa presađivanja organa uzgojenih u svinjama u ljude, a presađivanja i do izmjene smjernica na mnogim mjestima kako bi se povećao broj ljudskih srca dostupnih za transplantaciju. Obično se preporučuju darivatelji mlađi od 45 godina, iako se razmatraju i stariji koji nemaju znakove značajne bolesti koronarnih arterija. Jesse Poganik, istraživač starenja sa Harvarda, i njegovi kolege nedavno su istraživali kako se mijenja biološka dob srca darivatelja – odnosno razina oštećenja nakupljenog u stanicama – nakon transplantacije, i u miševa i u ljudi.
Istraživački je tim srca mladih (3 mjeseca), srednjovječnih (1 godina) i starih (1,5 – 1,67 godina) miševa presadio miševima sve tri dobne skupine, tako da su oni živjeli i s presađenim i sa svojim vlastitim srcem. Četiri do šest mjeseci nakon operacije miševi su uspavani i uzeti su im uzorci tkiva kako bi se izmjerila razina metilacije DNA u otprilike 320 tisuća genetskih regija, tražeći promjene povezane s oštećenjem stanica koje prati starenje. Naposljetku su razine metilacije povezane sa starenjem u presađenim srcima usporedili s vrijednostima izmjerenima u izvornom srcu životinja.
Analiza je pokazala da se biološka dob srca darivatelja mijenjala tako da se bolje uskladi s dobi primatelja: mlađa srca presađena starijim životinjama pokazivala su ubrzano starenje, dok su se stara srca u mlađih primatelja obnavljala. To je u skladu s ranijim istraživanjem u kojem su dva živa organizma kirurški spojena tako da tvore zajednički krvožilni sustav – taj se proces zove parabioza. Pokazalo se da je krv mladih miševa produljila život starijih miševa za koje su bili spojeni te poboljšala njihovo pamćenje i sposobnost učenja. Krv starijih miševa, s druge strane, može povećati biološku dob mladih miševa.
Potom su Poganik i njegovi kolege pregledali ranija presađivanja srca obavljena u bostonskoj bolnici Brigham and Women’s, tražeći slučajeve iz kojih bi mogli dobiti uzorke biopsije za analize metilacije DNA. Istražili su 11 presađivanja u kojima je postojala znatna razlika u dobi između darivatelja i primatelja (8 – 24 godine kad su starija srca presađena mlađim ljudima te 38 – 50 godina kad su mlađa srca presađena starijim ljudima).
„Ono što je značajno jest da smo vidjeli točno iste učinke kao u miševa”, kaže Poganik. Presađena srca preuzela su biološku dob svojih novih domaćina. Istraživači su pregledali i elektroničke zdravstvene zapise stotina bolesnika koji su primili presađeno srce godinu dana nakon operacije kako bi doznali koliko dobro srca funkcioniraju i kako se podaci povezuju s biološkom dobi.
Utvrdili su da pokazatelji poput pulsa, debljine stražnje stijenke srca i podnošenja opterećenja više odgovaraju dobi primatelja nego dobi darivatelja. „Neki (ali ne svi) funkcionalni pokazatelji potkrijepili su pretpostavku da ta starija srca u mlađih osoba rade kao da su biološki mlađa, i obrnuto”, kaže Poganik. „Neke stvari su, međutim, vjerojatno jednostavno nepovratne.”
Zbog presađivanja srca nisu primijećene promjene u radu drugih organa. Istraživanje je potrebno ponoviti na većim skupinama bolesnika i u okviru različitih transplantacijskih programa, no rezultati upućuju na to da bi se krug organa dostupnih za presađivanje mogao proširiti uključivanjem starijih darivatelja, kaže Poganik. Prema riječima Amy Fiedler, kardiokirurginje sa Sveučilišta u San Franciscu, do sada su mnogi oklijevali presađivati srca starijih darivatelja u mlađe primatelje zbog zabrinutosti oko životnog vijeka organa, no to bi se u bliskoj budućnosti moglo promijeniti.
