NOBELOVA NAGRADA 2026.: ZRCALNE SLIKE KEMIJE

Ovogodišnju nagradu za kemiju dobivaju Henri B. Kagan (Sveučilište u Parizu) i Kenso Soai (Tokijsko sveučilište znanosti) „za otkriće nelinearnih učinaka i autokatalize u asimetričnoj organskoj sintezi”.
Jools
Jools
11. lis 2026. 09:53
Nobelova nagrada 2026.: zrcalne slike kemije

Neke molekule, primjerice aminokiseline, postoje u dvije inačice koje su jedna drugoj zrcalne slike. Živi organizmi, međutim, sadrže samo jednu od tih zrcalnih slika. Kako je mogla nastati takva kemijska asimetrija, dugo je ostalo zagonetka za kemičare. Henri B. Kagan i Kenso Soai pronašli su rješenje te zagonetke.

Kemičari kemiju života nazivaju homokiralnom, prema grčkim riječima za „isti” i „ruka”. Poput ruku, svaka aminokiselina postoji u dvije zrcalne inačice, ali samo se jedna od njih nalazi u proteinima naših stanica. Druga se u prirodi rijetko pojavljuje.

Kemičari su se dugo pitali kako može nastati homokiralnost. Kad su počeli eksperimentirati s kemijskim reakcijama koje mogu dati zrcalne molekule, u epruvetama su uvijek dobivali obje u jednakom omjeru. Stručnjaci su, međutim, težili tome da proizvedu samo jednu zrcalnu sliku, jer pri razvoju molekula koje stupaju u međudjelovanje sa živim bićima – primjerice lijekova – željeni učinak ima samo jedna zrcalna slika.

Otvorite galeriju

Nobelova nagrada za kemiju 2026. priznaje otkrića koja su kemičarima omogućila pokretanje kemijskih reakcija koje vode do homokiralnosti. „Henri Kagan i Kenso Soai ponudili su rješenje kemijske zagonetke stare više od jednog stoljeća: kako spontano može nastati homokiralnost. Kemijske reakcije koje su razvili vrlo su dojmljive”, kaže Heiner Linke, predsjednik Nobelova odbora za kemiju.

Henri Kagan napravio je prvi presudan korak 1986., kada je otkrio novu metodu manipuliranja kemijskim reakcijama. To mu je omogućilo da od jedne zrcalne slike stvori veću količinu nego što se prije smatralo mogućim. Kenso Soai pak je 1995. u ključnoj publikaciji opisao prvu kemijsku reakciju u kojoj se može ostvariti homokiralnost. Napokon je 2003. uspio i to provesti: prikazao je reakciju u kojoj je od dviju mogućih zrcalnih slika nastala samo jedna. Izvan živog organizma to prije nikome nije uspjelo.

Zahvaljujući Henriju Kaganu i Kensu Soaiju danas znamo kako se homokiralnost može umjetno postići. Njihova su otkrića presudna za kemičare koji osmišljavaju reakcije za proizvodnju lijekova, ali i na mnogim drugim područjima.

Otvorite galeriju
Pretplata na newsletter

0 komentara

Da biste napisali komentar, prvo Prijaviti se!

Za ta članek še ni komentarjev

Pomozite drugima, recite nam što mislite o članku.
Nazad na vrh stranice