Sustav se zove WISPIT 2, nalazi se 430 svjetlosnih godina od Zemlje i sadrži dvije zvijezde koje se vrlo blizu okreću jedna oko druge. Zvijezde okružuje protoplanetarni disk – rotirajući oblak tvari u mladim zvjezdanim sustavima koji se kasnije slaže u planete – a u tom su disku astronomi pronašli dokaze o postojanju dvaju planeta.
Prvi planet, WISPIT 2b, otkriven je 2025. godine. Njegova je masa pet puta veća od Jupiterove, a kruži otprilike dvostruko dalje od zvijezda sustava nego Neptun od Sunca. Tvar koja se skuplja u planet već je stvorila procjep u protoplanetarnom disku, dok je njegov susjed, WISPIT 2c, zasad oblikovao samo manju šupljinu u okolnoj tvari.
Nije ovo prvi put da je uspjelo uhvatiti planet u početnoj fazi nastanka. Poznati planet veličine Jupitera koji se formira oko patuljaste zvijezde PDS 70 promatran je već prije nekoliko godina. WISPIT 2b ipak je poseban: zahvaljujući opservatoriju Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA), golemom sustavu radioteleskopa u Čileu, WISPIT 2 prvi je sustav u kojem se istodobno vide protoplanetarni disk, planet u nastajanju i plin koji se vrtloži prema planetu.
„Jasno vidimo da oba planeta oblikuju svoju okolinu. WISPIT 2c izdubio je šupljinu, a WISPIT 2b procjep” – izjavila je Myriam Benisty, istraživačica na Institutu za astronomiju Max Planck i glavna autorica studije koja izvještava o rezultatima. „Oko WISPIT 2b pronašli smo plinske vrtloge koje su simulacije međudjelovanja diska i planeta predviđale, ali ih do sada nikada nismo stvarno vidjeli. Sada konačno imamo i njihovu sliku!”
Vrtložni plin prikazuje se kao niz piksela, što laičkom oku možda ne djeluje spektakularno, ali istraživačima znači fenomenalan rezultat. Promatrati toliko detalja s udaljenosti veće od 400 svjetlosnih godina, kažu, kao da bi netko mogao pročitati knjigu s udaljenosti od 5 kilometara.
Ovo istraživanje važan je korak prema razumijevanju dosad neriješenog aspekta protoplanetarnih diskova: jesu li ti plinski vrtlozi uvijek povezani s nastankom planeta ili nisu? U znanstvenoj zajednici o tome se vodi žustra rasprava, jer su slični vrtlozi viđeni i u drugim sustavima, u kojima za sada nema dokaza o postojanju planeta. Je li moguće da i u tim slučajevima vrtloge pokreću neotkriveni planeti? Druga je mogućnost da se ti plinski oblici sami pojavljuju u osobito turbulentnim diskovima i da se ne mogu koristiti kao pokazatelj prisutnosti planeta.
„Nadajmo se da će nas ovakva promatranja naučiti razlikovati značajke diska koje upućuju na prisutnost protoplaneta od onih koje na to ne upućuju” – dodao je Stefano Facchini, jedan od pokretača istraživanja koje je donijelo nove rezultate. Prema istraživačima, s opservatorijima nove generacije poput Extremely Large Telescopea i Giant Magellan Telescopea te očekivanim unaprjeđenjima ALMA-e moći će tražiti znakove vrtložnog plina u regijama koje su mnogo bliže središnjoj zvijezdi nego WISPIT 2b.
