Astronomi su oko zvijezde tipa M-patuljka identificirali retrogradni planet. Ovaj je tip zvijezde manji i hladniji od Sunca, a planet je veličine otprilike Neptuna. Ni zvijezda ni planet zasebno nisu ništa posebno u svemiru – neobično je u ovom sustavu to što planet kruži u „pogrešnom” smjeru.
Planeti nastaju iz diskova tvari koji okružuju zvijezde. Zvijezda i disk rotiraju u istom smjeru, pa planeti obično kruže u istom smjeru u kojem se okreće njihova zvijezda. U Sunčevu sustavu tako se ponašaju svi planeti. Stručnjaci su i prije identificirali retrogradne planete, odnosno one koji kruže u suprotnom smjeru, oko većih zvijezda s više planeta te u dvojnim zvjezdanim sustavima. Ova je zvijezda, međutim, vrlo sićušna i čini se da ima samo jedan planet, GJ 3090 b, što situaciju čini zagonetnom.
Zahvaljujući temeljitom promatranju sustava, istraživački je tim uspio u tri dimenzije rekonstruirati putanju planeta. Planet kruži pod nagibom od 136 stupnjeva u odnosu na zvijezdu – dakle unatrag, i to pod prilično strmim kutom u odnosu na ekvator zvijezde. U Sunčevu sustavu ravnine putanja svih osam planeta odstupaju od ekvatora tek za nekoliko stupnjeva.
„Ovo je izvanredan sustav jer planet nije samo nagnut u odnosu na svoju zvijezdu, nego kruži i u suprotnom smjeru. To odmah postavlja pitanje kako je mogla nastati ovako neobična putanja?” – kaže Andrew Winter, istraživač londonskog Sveučilišta Queen Mary, glavni autor studije koja izvještava o rezultatima.
Prisutnost zvijezda pratilja ili masivnih planeta može prisiliti planet na dramatične putanje. Za to je međutim obično potrebna znatna gravitacijska interakcija. Ovaj sustav pak nema ni drugu zvijezdu ni skriveni planet. „Tražili smo onu vrstu masivne zvijezde pratilje koja je mogla prisiliti planet na tako ekstremnu putanju, ali nismo našli dokaz o njezinu postojanju. To sugerira da bismo možda trebali drukčije razmišljati o tome kako je ovaj sustav dobio svoju neobičnu strukturu” – kaže Yann Carteret, doktorand Sveučilišta u Ženevi, koautor studije.
Prema jednom od predloženih mehanizama, planet je mogao nastati iz sekundarnog protoplanetarnog diska, koji se skupio od prašine i plina preostalih na mjestu nastanka zvijezde. Ta se tvar mogla skupiti u disku osebujnog gibanja, a planet je jednostavno mogao „naslijediti” njegova svojstva bez ikakve burne gravitacijske interakcije.
„Zamisao da planetarni sustav može nastati i iz drugog diska drukčijeg gibanja posebno je uzbudljiva. To bi sugeriralo da okolina mlade zvijezde može imati mnogo veću ulogu u oblikovanju njezinih planeta nego što smo očekivali” – dodaje Vincent Bourrier, istraživač Sveučilišta u Ženevi. Ovo je inače najmanji poznati planet koji kruži oko M-patuljaka i čiju je prostornu putanju astronomima dosad uspjelo odrediti.
