Otkriće nove vrste pernatog dinosaura u Kini – zahvaljujući nevjerojatno dobro očuvanom fosilu – dodatno učvršćuje sve brojnije dokaze da ptice i njihovi najbliži srodnici nisu svladali letenje u jednoj lozi, nego su tu sposobnost razvili više puta.
Fosil dug 57 centimetara čuva ostatke jednog mikroraptorina koji je prije 100 do 145 milijuna godina živio na području današnje provincije Liaoning. Nalaz je otkrio lokalni poljoprivrednik, a opisao ga je međunarodni tim kineskih, talijanskih i slovačkih istraživača u časopisu Nature Communications. Istraživački tim krstio je vrstu imenom Norellraptor barsboldi, a prema njihovim procjenama primjerak je u trenutku smrti imao otprilike tri godine.
Mikroraptorini su bili razmjerno mali mesožderi teški oko jedan kilogram, s perjem na udovima. Stručnjaci su dosad identificirali nekoliko stotina njihovih primjeraka. Ta pernata bića dio su klade Microraptorinae i bliski su srodnici ptica, koje pripadaju kladi Avialae.
Usporedbom poznatih prilagodbi mikroraptorina povezanih s letenjem s onima uočenima u lozi ptica, istraživači su utvrdili da se 30% od 194 prilagodbe povezane s letenjem identificirane kod mikroraptorina razvilo i u kladi Avialae. Među njima su pernata krila, kvrgave kosti prstiju na nogama te činjenica da je kost na donjem dijelu prednjeg uda dulja nego na gornjem. Međutim, te se prilagodbe u dvjema skupinama nisu razvile istim redoslijedom pa se stoga ne mogu smatrati očitovanjem zajedničkog razvojnog sustava, pišu istraživači.
Paleontolozi pozdravljaju nove rezultate. „Studija pruža važne nove dokaze koji podupiru hipotezu da se letenje razvilo više puta među pernatim dinosaurima, uključujući barem jednom kod mikroraptorina i barem jednom kod ptica”, kaže Michael Pittman, paleobiolog sa Kineskog sveučilišta u Hong Kongu.
Neil Gostling, evolucijski razvojni biolog sa Sveučilišta u Southamptonu u Britaniji, iznenađen je time što većina evolucijskih promjena u ovoj lozi letećih dinosaura nije bila zajednička s promjenama njihovih ptičjih srodnika. Rezultati pokazuju da su mnoge vrste isprobale sve puteve koji su im bili otvoreni, a letenje je očito donosilo prednosti koje su te skupine u širokom opsegu isprobavale, kaže.
Ipak, činjenica da su N. barsboldi i drugi dinosauri imali tjelesnu građu pogodnu za letenje još ne znači da su doista i mogli letjeti. „I dalje nije jasno kakve su sposobnosti letenja imali mikroraptorini i kako su njihove anatomske sličnosti i razlike povezane s ponašanjem pri letu”, kaže Oliver Demuth, evolucijski biomehaničar sa Sveučilišta u Cambridgeu u Britaniji. „Jesu li jednostavno klizili s drveta na drvo ili su imali neki mišićima vođen način kretanja mahanjem krila, kao današnje ptice?”
