U središtu svake galaksije nalazi se supermasivna crna rupa, a one u stvarnosti nisu poput kozmičkih odvoda u koje sve upada. Većina tvari nesmetano kruži oko njih milijardama godina. No kad postanu aktivne, mogu poremetiti ravnotežu galaksija: zagrijavaju plin i sprječavaju nastanak zvijezda. Ali ne uvijek. Istraživači su nedavno naime pronašli i dokaze koji upućuju na suprotno.
Snaga aktivne crne rupe toliko je velika da se golema količina energije širi u okolni plin. Ona može izbiti u obliku golemih mlazova koji putuju brzinom bliskom brzini svjetlosti te u obliku galaktičkih vjetrova koji zagrijavaju međuzvjezdani medij. Za nastanak zvijezda, međutim, potrebno je da taj plin bude hladan i da se može kondenzirati, a zatim urušiti.
U novom su istraživanju stručnjaci koristili Vrlo veliki teleskop (VLT) Europskog južnog opservatorija i ispitivali devet obližnjih galaksija s aktivnom galaktičkom jezgrom (AGN). Astronomi su utvrdili da bi mehanizam povratne sprege mogao biti složeniji nego što se ranije pretpostavljalo i da AGN-ovi zapravo mogu pridonositi i nastanku zvijezda.
U tih je devet galaksija istraživački tim otkrio stošce zračenja koji se šire od ravnine galaksija. Okomito na te stošce, krećući se prema unutrašnjosti galaksije, otkrili su udarne valove, a u njihovoj okolini prstenove ili lukove koje čine nove zvijezde. Njihova je duljina iznosila od 2600 do 19.600 svjetlosnih godina. Dakle, vrlo je izgledno da i crne rupe mogu pridonositi nastanku novih zvijezda.
„Najzanimljivija pojava vezana uz udarne valove jest to što su oni uvijek okomiti na smjer strujanja tvari koju izbacuje crna rupa. To je vrlo česta pojava i dosljedno se opaža u svih devet galaksija”, rekao je Peixin Zhu, glavni autor studije koja izvješćuje o rezultatima, astronom Harvardova astrofizičkog centra.
Istraživački tim koristio je i rendgenski teleskop Chandra kako bi neovisno potvrdio pojavu, pokazavši da se odvija složeni ciklus: tvar se nakuplja oko crne rupe, a zatim ista tvar ponovno izlazi u galaksiju, što utječe na cijeli sustav. „Vidimo da crne rupe u središtima galaksija ne samo da troše tvar, nego i aktivno preoblikuju svoju okolinu”, kaže Lisa Kewley, astrofizičarka s Harvarda i Smithsoniana. „Ovaj rad pomaže nam razumjeti složeni ciklus povratne sprege koji ima važnu ulogu u razvoju galaksija.”
