AI podatkovni centri niču kao gljive poslije kiše, no njihovo širenje snažno ograničavaju ograničene količine hardvera, ali i to što troše mnogo struje i vode, što razumljivo ne gleda dobrim okom stanovništvo raznih zajednica. Zbog potonjeg su stanovnici u prvih nekoliko mjeseci godine blokirali više od 75 projekata podatkovnih centara, bojeći se da bi zbog masivne potrošnje struje i vode podatkovnih centara drastično mogle porasti i cijene energije.
Iako se poneki projekt povremeno uspije blokirati, većina AI podatkovnih centara ipak bude dovršena, no događa se da se klasteri poslužitelja ne uspiju pustiti u rad jer lokalna elektroenergetska i vodovodna mreža nisu pripremljene na dodatno opterećenje. Više tvrtki to rješava alternativnim metodama, primjerice dovoze vodu cisternama ili potrebnu električnu energiju proizvode plinskim turbinama. Situacija će se u narednim godinama svakako pogoršavati što se tiče izgradnje AI podatkovnih centara, a to će uzrokovati znatan rast potrošnje diljem svijeta, na što se već pripremaju nekim alternativnim rješenjima.
Prema podacima Gartnera, potrošnja poslužitelja optimiziranih za AI zadatke, koji sadrže AI akceleratore, 2025. je globalno iznosila 95 TWh (terawatt-sati), a ove bi godine mogla porasti na 175 TWh, što je rast od 84%, koji prilično opterećuje infrastrukturu za opskrbu energijom. U 2027. možemo očekivati novi rast, pa potrošnja može doseći i razinu od 258 TWh, dok će do 2030. AI poslužitelji činiti gotovo polovicu ukupne globalne potrošnje na tržištu poslužitelja. Potrošnja podatkovnih centara na globalnoj razini 2025. iznosila je 447 TWh, a 2026. ta će vrijednost već biti 565 TWh.
U segmentu običnih poslužitelja rast potrošnje daleko je manje dinamičan: prema podacima u tom je području 2025. riječ o porastu manjem od 1%, a ni 2026. rast ne premašuje 1,2%, pa se može računati na ukupnu globalnu potrošnju od oko 195 TWh. Prema Gartneru, AI podatkovni centri imali su 2025. otprilike 20-postotni udio u globalnoj potrošnji poslužitelja, dok će 2026. ta vrijednost biti 32%. Visoka potreba za energijom ne odnosi se samo na hardver koji obavlja izračune i komponente koje ga opslužuju, nego i na rješenja za njihovo hlađenje: ona bi 2026. mogla trošiti 195 TWh, što je rast od 22,6% u odnosu na podatak iz 2025. Ukupna globalna potrošnja podatkovnih centara, prema analitičarima, do 2030. mogla bi dosegnuti i razinu od 1200 TWh, s čime razvoj elektroenergetske mreže teško može držati korak.
Zanimljiv je i podatak da bi podatkovni centri koji rade u Sjedinjenim Američkim Državama 2026. mogli trošiti otprilike 204 TWh, odnosno činiti otprilike 36% globalne vrijednosti od 565 TWh. Unutar toga potrošnja AI podatkovnih centara iznosi otprilike 68 TWh, tj. oni su odgovorni za otprilike trećinu potrošnje američkih poslužitelja.
Navedeni rast naravno nije moguće osigurati klasičnim metodama proširenja elektroenergetske mreže, pa operateri AI podatkovnih centara pokušavaju razmišljati o modularnim nuklearnim reaktorima, no oni sigurno neće početi s radom prije 2028., odnosno rješenje za nedostatak energije mogu predstavljati tek na duži rok. Jedna tvrtka koristi i gorivne elemente nuklearnih reaktora koje je povukla Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država kako bi osigurala napajanje novog AI podatkovnog centra u saveznoj državi Tennessee.
Gartnerovi analitičari pri izračunu navedenih brojki uzeli su u obzir poteškoće uzrokovane nedostatkom hardvera, opasnosti geopolitičkih napetosti, nedostatak energije, potencijalno odgođene ili otkazane projekte te učinke rata u Iranu. Hoće li se stvarnost razvijati u skladu s gornjim brojkama ili ih čak i nadmašiti? To će se svakako doznati u godinama koje dolaze.
