Danski središnji sustav registra stanovništva hakeri su probili još 10. rujna, pri čemu su uspjeli doći do oko 8,8 milijuna korisničkih podataka, što je velik problem jer ta baza u biti sadrži najvažnije podatke svih danskih državljana. Prema svježem izvješću novinara portala The Register, jedan od počinitelja koji stoje iza proboja danskog središnjeg registra stanovništva nedavno je ispričao kako je uspio ući u spomenutu bazu, koju bi nadležni, kao i sve vanjske tvrtke i klijenti koji joj imaju pristup, teoretski trebali čuvati s posebnom strogošću.
Prema riječima hakera, pristup danskoj središnjoj bazi registra stanovništva dobili su preko vanjskog pružatelja usluga, tvrtke Pays ApS, koja svojim klijentima nudi IT i podatkovne usluge, a preko toga je povezana i sa spomenutom bazom. Napad je izveden preko računa jednog korisnika te tvrtke, a razlog je prozaičan: dotični je lozinkom štitio loše, jer je svoj poslovni korisnički račun zaštitio nizom brojeva „123456".
Za sam događaj, uostalom, nije se odmah saznalo, nego tek 12. dana nakon napada, i to samo zato što je netko primijetio da od tvrtke dolazi neobično mnogo upita, što se činilo sumnjivim. Prema danskoj vladi, hakeri su tijekom napada pristupili 8,8 milijuna zapisa, iako je osoba koja je novinarima portala The Register izjavila da je navodno sudjelovala u akciji tvrdila da plijen nisu planirali prodavati niti su namjeravali podatke objaviti. Sama danska vlada nakon napada nije imenovala tvrtku odgovornu za slučaj, ali je izvršna direktorica tvrtke Pays ApS, Sophie Laursen, potvrdila da je haker do sadržaja baze došao preko pristupa tvrtke.
Gornje je izvrstan primjer da razinu sigurnosti nekog sustava uvijek određuje najslabija karika, u ovom slučaju do nevolje je dovela iznimno opasna lozinka, za koju je poznato da je razina zaštite otprilike kao kad bismo pokušali sigurno zatvoriti vrata hangara selotejpom. A od tvrtke koja radi s tako izuzetno važnim podacima moglo bi se očekivati da od zaposlenika zahtijeva korištenje jake lozinke, štoviše i dvofaktorske autentifikacije, ali prema svemu sudeći o tako nečemu nije bilo ni govora.
Učeći iz pogreške, nadajmo se da će sigurnost podići na novu razinu, a nadajmo se da će ovaj slučaj potaknuti i druge da ojačaju svoju praksu upravljanja lozinkama i koriste sigurnije lozinke – a ne samo jednu jednostavnu za sve usluge. Jaka lozinka naravno je samo jedan dio složene slike, istodobno valja paziti i na pokušaje krađe podataka (phishing), ne smiju se otvarati sumnjive poveznice, preuzimati sumnjivi sadržaji niti pokretati sumnjivi sadržaji, jednom riječju, prema velikoj većini sadržaja treba pristupati oprezno i s dozom sumnje.
Slučaj naravno nije bez presedana, i u nekoliko drugih regija već su se događali slučajevi zbog kojih su ugroženi izuzetno važni podaci. U Južnoj Koreji je primjerice 858 TB vladinih podataka uništeno u požaru podatkovnog centra, dok je u Indoneziji napad ransomwareom na koljena bacio dio državnih tijela nakon što se otkrilo da nema sigurnosne kopije podataka.
Danas je posebno važno posvetiti pozornost sigurnosti, jer hakeri uz pomoć AI agenata imaju lakši posao nego ikad ako se žele nekamo provaliti, pa vrijedi svim mogućim sredstvima pokušati pojačati zaštitu. Nadajmo se da će danski slučaj potaknuti više državnih tijela da preispitaju svoju praksu IT sigurnosti, i da će se to dogoditi ne samo u Danskoj nego i u drugim regijama, upravo zato što se i hakerski alati temeljeni na AI-ju razvijaju punom parom, što s vremenom može dovesti u golemu opasnost sve sustave koji imaju zastarjela, slaba rješenja zaštite.
