Intelova je tržišna kapitalizacija u posljednje vrijeme snažno porasla, što se duguje tome što stvari u tvrtki napokon počinju dolaziti na svoje mjesto. Mnogo je tome pomoglo to što je vlada Sjedinjenih Američkih Država kupila 10-postotni udio u tvrtki, no ni SoftBankovo ulaganje od 2 milijarde dolara, ni partnerstvo s Nvidijom tada nisu bili nevažni događaji, kao ni to što se u tvornici u američkoj državi Arizoni pokrenula proizvodnja ne samo procesora serije Core Ultra 300 temeljenih na čipu Panther Lake, nego i poslužiteljskih procesora Clearwater Forest, koji jačaju obitelj Xeon 6+.
Posljednji razvoj događaja, prema kojem će Intel biti važan partner u prilično ambicioznom projektu TeraFab koji je Elon Musk nedavno najavio, također je pomogao podići cijenu dionica tvrtke, zbog čega je Intelova tržišna kapitalizacija skočila na 309 milijardi dolara. Ta je vrijednost 3,5 puta viša od one koju je tvrtka imala sredinom travnja 2025., te 2,8 puta viša u odnosu na onu koju je dionicama pokazivalo tržište 20. kolovoza 2025., kad je objavljena namjera američke vlade da kupi vlasnički udio.
Zbog tih pozitivnih događaja tvrtka je trenutačno 48. najvrjednija tvrtka na svijetu, čime je prestigla velike tvrtke poput KLA-e, Siemensa ili Texas Instrumentsa, ali među igračima iz poluvodičke industrije i dalje zaostaje za ASML-om, Applied Materialsom, Lam Researchom i AMD-om, no možda ne još dugo. Apsolutni vrhunac u tržišnoj kapitalizaciji Intel je dosegnuo još u kolovozu 2000., u doba dotcoma, kad je mogao pokazati tržišnu kapitalizaciju od 502,71 milijardi dolara – to se uvelike duguje tome što je bio dominantan igrač i na tržištu PC-ja i na tržištu poslužitelja. Spomenuta tržišna kapitalizacija po današnjim bi mjerilima otprilike odgovarala 1 bilijunu dolara.
Prema svemu navedenom tvrtka ide u dobrom smjeru, barem se povjerenje ulagača počinje vraćati, što je svakako dobra vijest. Ovaj put, međutim, tečaj ne potiče tržišna dominacija, nego nada da će se napokon uspjeti izvući iz financijske jame u koju je tvrtka zapala proteklih godina.
Ove godine bi tvrtka startom procesora Nova Lake-S mogla ponovno snažno zakotrljati borbu protiv AMD-a, barem Intelovo vodstvo polaže velike nade u novi razvoj, iako ni AMD-ov tim neće stajati skrštenih ruku, već pripremaju svoje najnovije oružje, RYZEN procesore temeljene na arhitekturi ZEN 6, koji također obećavaju biti konkurentni.
