Nizozemska vlada donijela je tijekom ljeta iznimno važnu odluku, a prvi opipljivi rezultati pojavili su se tek nedavno. Nadležni su odlučili da će ubuduće umjesto proizvoda američkih pružatelja usluga i razvojnih programera koristiti rješenja kojima se može smanjiti izloženost stranim, ponajprije američkim proizvodima. Odlukom o osiguravanju suvereniteta nastao je DAWO, Digitaal Autonome Werkomgeving Overheid, odnosno program za stvaranje digitalnog autonomnog radnog okruženja, zahvaljujući kojem se žele izbjeći negativni učinci mogućih budućih američkih sankcija.
Projekt je mogao započeti nakon što je druga Trumpova administracija tijekom 2025. uvela sankcije protiv četvero sudaca Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu, jer su sudjelovali u nastojanjima ICC-a usmjerenima na pokretanje istrage, izdavanje naloga za uhićenje i izvođenje pred sud američkih i izraelskih državljana bez pristanka Sjedinjenih Američkih Država ili Izraela. U nišan je došao i glavni tužitelj, koji je zbog sankcija izgubio pristup Microsoftovim uslugama, uključujući e-poštu, a istodobno su mu zamrznuti i službeni i privatni bankovni računi.
Pod utjecajem tih događaja nizozemska je vlada odlučila da je, kako bi se izbjegle slične sankcije, vrijedno smanjiti izloženost državne infrastrukture zemlje softveru američkog podrijetla i uslugama koje pružaju američke tvrtke. To je rezultiralo preispitivanjem operacijskih sustava, uredskog softvera, platformi za suradnju i usluga u oblaku, a s radom se brzo i započelo.
Nakon što su razmotrili nekoliko Linux distribucija, zaključili su da će pobijediti NixOS nizozemskog podrijetla, jer nije povezan s američkim tvrtkama. Za obavljanje zadatka angažirana su tri velika pružatelja usluga, među kojima su SSC-ICT, DICTU i DUO-ICT. Nadzor i vođenje procesa obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova i odnosa u Kraljevini, naravno uz uključivanje relevantnog stručnog iskustva.
NixOS je u nišan došao dijelom zato što je riječ o nizozemskom razvoju, a dijelom zato što se uklapa u zadatak jer koristi okvir za upravljanje paketima nazvan Nix, koji se izvrsno uklapa u državne potrebe. Okvir za upravljanje paketima radi tako da svaki paket instalira u zaseban direktorij, u kojem su sadržaji potpisani i ne mogu se mijenjati.
Sustav se može prilagoditi prema potrebi putem konfiguracijske datoteke, pa se instalacije mogu jednostavno i brzo ponavljati, a prethodna konfiguracija otprilike 90% odgovara potrebama različitih sustava, zbog čega je lako zamijeniti i postaviti softverska okruženja većih infrastruktura. Šećer na kraju je to što je NixOS po pitanju hardverskih zahtjeva puno popustljiviji od Windowsa 11: može se instalirati čak i na konfiguracije koje su ranije bile predviđene za otpis, a upravo su tako u fazi testiranja postupili i stručnjaci, što omogućuje fleksibilan prijelaz.
Trenutačno se nova infrastruktura testira u 8 općina, jer proces zahtijeva da se postupa iznimno pažljivo i temeljito, da krajnji rezultat bude dovoljno stabilan i siguran te da u najvećoj mogućoj mjeri odgovara potrebama pojedinih državnih ili općinskih grana. Radi uspjeha ranije je pripremljena i zamjena za GitLab i GitHub, a te usluge zamjenjuje Forgejo, koji je potpuno besplatan i otvorenog koda. Istodobno se u procesu koristi i razvojna platforma Codeberg, zajednička neprofitna platforma za razvoj softvera temeljenog na Forgejou.
Ako sve ide prema planu, prva stabilna verzija platforme mogla bi biti gotova već do kraja 2027. Ako prijelaz uspije, ubuduće će se moći izbjeći da druga država uskrati pristup uslugama na kojima se temelji kritična infrastruktura.
