Intelov čelnik Lip-Bu Tan, čini se, zavidi proizvođačima memorija: memorijski čipovi, koji su prije bili obična roba potrebna za proizvodnju različitog hardvera, danas su postali strateški resurs jer se zbog AI-groznice pojavljuje sve veća potražnja za njima, s kojom industrija zapravo trenutačno ne može držati korak. Golema potražnja i ponuda daleko ispod potreba rezultirale su golemim poskupljenjem i u industriji DRAM-a i NAND Flasha tijekom posljednjih kvartala, a aktualne prognoze pokazuju da bi ta situacija mogla potrajati još dugo, štoviše, tijekom sljedeće godine dostupnost čipova mogla bi se još pogoršati.
Prema riječima Intelova čelnika, memorijska proizvodnja oduvijek ga je zanimala, bavila ga je kao osobni interes, ali se ulaganja u memorijsku industriju držao podalje jer je to bila jednostavna djelatnost utemeljena na cijeni, što se tijekom posljednjih kvartala iz temelja promijenilo, postala je strateški resurs i rezultirala razvojem mnoštva novih tehnologija. Nije skrivao da je nedavno angažirao bivšeg čelnika SK hynixa, koji unutar Intela nastavlja raditi na novom projektu. Nije rečeno koji je točno zadatak dobio Seok-Hee Lee, sigurno je samo da projekt trenutačno nije u fazi u kojoj bi se o njemu moglo išta otkriti. Riječ je o "kućnom ljubimcu" od projekta, koji je pokrenut iz osobnog interesa i radi osobne zabave, a u što bi mogao izrasti u nadolazećem razdoblju, otkrit će se tek kasnije.
Ipak je dao naslutiti da istražuju mogućnosti integracije memorije na vrh procesora, što znači mnoštvo novih mogućnosti, a bilo je riječi i o novoj memorijskoj arhitekturi koja bi mogla imati mjesta na tržištu. Planove konkretno nisu detaljizirali, no prema ranijim naznakama već je prijavljen XBM patent, koji radi bez interposer sloja HBM-a i u sustavu može zauzimati mjesto integriran na procesor.
Posljednji pokušaj tvrtke na memorijskom tržištu bio je 3D XPoint, razvijen zajedno s Micronom, koji je postao dostupan u obliku obitelji proizvoda Optane, no tehnologija je 2022. napokon odbačena jer je tržište nikad zapravo nije prihvatilo onoliko koliko bi to Intelovo vodstvo željelo – pojavile su se i tehnologije s mnogo boljim potencijalom, s boljim omjerom cijene i performansi, sjetimo se primjerice HBM memorijskih "sendviča". I prije toga tvrtka je već bila prisutna na memorijskom tržištu, jer su joj prvi proizvodi bili SRAM i DRAM čipovi.
Zasad nije jasno na koji bi način tvrtka željela ponovno ući na memorijsko tržište, ali takav bi korak svakako bio skup i dugotrajan proces, jer bi morali izgraditi ili opremiti barem jednu odgovarajuću tvornicu za tu namjenu, a bio bi potreban i centar za istraživanje i razvoj kako bi na stol mogli staviti dovoljno konkurentnu memorijsku tehnologiju i proizvodnu tehnologiju. Sve to znači vrijeme i novac, i to jako puno vremena i jako puno novca. Iako bi mogli licencirati i memorijsku tehnologiju, za to je trenutačno dosta mala šansa, ali nije nulta. Nakon što su nedavno napustili memorijsko tržište, na kojem su zapravo doživjeli neuspjeh, ponovni ulazak ulagači bi ocijenili u najmanju ruku upitnim.
Razvoj(i) iza zagonetne primjedbe zasad su obavijeni tamom, ali s vremenom će sigurno postati jasno što tvrtka sprema.
