Već je dugo poznato da Elon Musk s vremenom želi u svemir poslati flotu podatkovnih centara vrlo ozbiljnih razmjera, čiji će članovi kružiti oko Zemlje kao nešto veći sateliti, a opskrbu energijom osiguravat će im solarna krila velikog raspona. Budući da se SpaceX upravo sprema na burzu, Elon Musk smatrao je da je došlo vrijeme da u duljem videu publici i potencijalnim ulagačima otkrije kako projekt trenutačno stoji.
Satelit SpaceX AI1 bit će rješenje impozantnih parametara, s otvorenim solarnim panelima širok će biti 70 metara, dakle imat će veći raspon krila od Boeinga 747, jer taj iznosi samo 68,4 metra. SpaceX AI1 prema planu stiže u posebnom dizajnu, a AI hardver smješten na njemu po potrebi će se moći u bilo kojem trenutku zamijeniti kako bi se podatkovni centar mogao modernizirati. Prema Elonu Musku, štoviše, neće se vezati ni uz jednog dobavljača: uvijek će birati hardver koji u tom trenutku nudi najbolje performanse. Iako će u okviru projekta TeraFab s vremenom proizvoditi i vlastite čipove, dok ih ne budu mogli proizvoditi u dovoljnoj količini, svakako će im trebati tržišni proizvodi.
Podatkovni centar za svemir prema planu može opsluživati najviše 150 kW vršne računalne snage, dok prosječna snaga može biti oko 120 kW. To je otprilike potrošnja koju proizvodi jedan Nvidijin rack GB300, koji u normalnim uvjetima treba otprilike 140 kW. SpaceX AI1 imat će očekivano gustoću od 70 kW/toni, a mogao bi kružiti oko Zemlje na visini od 600 kilometara.
Veliki izazov može biti odvođenje topline koju proizvodi hardver, što se gore ne može ostvariti klasičnim zračnim hlađenjem, pa se svakako mora odabrati neko rješenje na bazi tekućine, kod kojeg radijatori za odavanje topline zrače toplinu u svemir. U tu svrhu SpaceX AI1 mogao bi koristiti radijator za odavanje topline površine otprilike 110 četvornih metara, iza kojeg može raditi više pumpi kako bi se osigurala redundancija sustava, odnosno da se hlađenje ne sruši u slučaju kvara 1–2 pumpe, jer je to u svemiru dosta teško popraviti.
Rječit je podatak da modul ETACS Međunarodne svemirske postaje drži pod kontrolom otprilike 70 kW topline, za čije odvođenje koristi oko 422 četvorna metra površine za odavanje topline u obliku radijatora, a u usporedbi s tim kod SpaceX AI1 s dvostruko većom proizvodnjom topline treba se nositi preko otprilike četiri puta manje površine, što ne zvuči jednostavno. Na ISS-u hlađenje ETACS-a košta otprilike 500 milijuna dolara, barem su o tome izvijestili suradnici portala SemiAnalysis.
Elon Musk već je ranije pokušao kritičarima oduzeti vjetar iz jedara, jer prema njemu inženjeri SpaceXa znaju kako provesti hlađenje u svemirskim uvjetima, a izvrstan primjer za to je flota satelita Starlink s više od 10.000 članova.
Planovi su svakako zanimljivi, a ni njihova najava nije slučajna: njome žele pojačati uspjeh izlaska SpaceXa na burzu, koji bi se mogao dogoditi uz ciljanu vrijednost od oko 1,75 bilijuna dolara 11. lipnja 2026., a stvarno trgovanje mogli bi pokrenuti dan kasnije.
