Američka vlada prema svemu sudeći na još jednom području može odlučiti zabraniti upotrebu uređaja kineskog razvoja, a to bi moglo osjetljivo pogoditi operatere i graditelje podatkovnih centara. Američko Savezno povjerenstvo za komunikacije (FCC) prema industrijskim saznanjima Reutersa upravo radi na novoj regulativi, čiji bi rezultat mogla biti zabrana upotrebe optičkih primopredajnih modula kineske proizvodnje u poslužiteljima podatkovnih centara. Ti su moduli u osnovi zaduženi za to da komunikaciju između poslužitelja postave na optičke temelje, pretvarajući podatke u svjetlosne impulse, a iz tih svjetlosnih impulsa na prijamnoj strani ponovno nastaju digitalni podaci.
Kineske su tvrtke u kategoriji optičkih primopredajnih modula (Optical Transciever Module) stekle prilično velik tržišni udio, jer svoju robu nude u prilično velikim količinama po povoljnoj cijeni, no čini se da stručnjaci povezani s američkom vladom primjenu takvog hardvera ocjenjuju kao sigurnosni rizik. Dužnosnici druge Trumpove administracije, oslanjajući se na informacije stručnjaka, strahuju da bi kineski optički primopredajni moduli mogli predstavljati rizik za nacionalnu sigurnost, jer se preko njih podaci mogu otuđiti, mogu se instalirati zlonamjerni kodovi, pa čak i ometati rad podatkovnih centara. Divyansh Kaushik, stručnjak za regulaciju umjetne inteligencije u savjetodavnoj tvrtki Beacon Global Strategies, smatra da bi dotični moduli doista mogli predstavljati rizik, a kako se izgradnja podatkovnih centara sve više intenzivira, sve je važnije da opskrbni lanac koji je podržava bude u temeljima siguran.
Primjena optičkih primopredajnih modula ima brojne prednosti u odnosu na veze temeljene na bakru: s jedne strane mogu se primjenjivati energetski učinkovitije, s druge strane njima se lakše premošćuju veće udaljenosti, a kao treće nude znatno veću propusnost prijenosa podataka, pa imaju važnu ulogu u povećanju učinka podatkovnih centara. Takve komponente nudi više američkih proizvođača, poput Apple Optoelectronicsa, Lumentuma ili Coherenta, no nijedan od njih ne može zadovoljiti tržišne potrebe u tolikoj količini kao veliki kineski proizvođači.
Kineski Innolight trenutačno se može smatrati tržišnim vođom na tom području, ima doista značajan globalni udio i dominira s 27% tržišta. Iako isključivanje kineskih tvrtki može biti potrebno s gledišta nacionalne sigurnosti, njihova će zamjena biti teška i skupa zadaća, baš kao što je to bila i zamjena Huaweijevih uređaja nakon što su zabranjeni 2019.
Ti koraci naravno nisu bez presedana, u prosincu 2025., primjerice, zabranjeni su strani dronovi, što je bio velik udarac ponajprije za kineski DJI. Nedavno je strogost zakonodavaca pogodila i usmjernike proizvedene u inozemstvu, pa je u tešku situaciju dospio ponajprije TP-Link. Nedavno su zabranjeni i kineski roboti, što je osjetljivo pogodilo ne samo humanoidne robote nego i robote usisavače.
Kina je na vijest o zabrani optičkih primopredajnih modula već reagirala: upozorili su da će, ako američka vlada svojim djelovanjem i odlukama nanese materijalnu štetu kineskim interesima, naravno stići i kineski odgovor. A Kinezi ne govore u prazno; kada je ranije američka vlada zabranila EDA softvere, koji pomažu u projektiranju poluvodičkih sklopova, Kina je kao odgovor zabranila izvoz raznih rijetkih zemnih metala, na što je Bijela kuća reagirala promjenom svoje ranije odluke, u biti su zasvirali na uzmak.
