Programer koji je stvorio Upravitelj zadataka (Task Manager) u Microsoftovim operativnim sustavima Windows nedavno je privukao pozornost zanimljivim malim videom. Taj programer svakodnevno koristi stolnu radnu stanicu s AMD Ryzen Threadripperom, koja pod maksimalnim opterećenjem stvara prilično mnogo topline, ali zauzvrat nudi i visoku procesorsku snagu, zahvaljujući mogućnostima arhitekture Zen 2 te 32 procesorske jezgre i 64 niti.
Platforma sTR4 i općenito je dovoljno snažno opremljena, jer ne samo procesor nego i hub kontroler platforme nudi brojne PCIe trake i druge I/O komponente. Pri testu je na potonji, tj. na PCH, stavljena jedna zanimljiva sitnica koja je inače strana sustavu, ali na školskim satovima fizike redovito često dolazi na red zbog zanimljivog i atraktivnog rada. Riječ je o Stirlingovu motoru, koji pod djelovanjem topline pomoću sitnog klipa može pokretati kotač što služi kao zamašnjak, pa se toplina može pretvoriti u kinetičku energiju i upotrijebiti za pokretanje manjih mehanizama koji ne traže veliki zakretni moment. U ovom je slučaju sitni Stirlingov motor stavljen na hladnjak iznad PCH-a, koji se dovoljno zagrijao da je Stirlingov motor, koji radi i pri niskoj temperaturi, nakon malog okretanja sam oživio.
Iako je programer u uvodu videa objavljenog na platformi X rekao da je hlađenje Threadripperova čipseta obavljao Stirlingov motor, zapravo se dogodilo upravo suprotno: toplinu koju stvara PCH Stirlingov je motor upregnuo u rad, čime je atraktivno pokazano da sitni model koji traži malo topline može otkucavati čak i na toplini PCH-a. Programer nažalost nije izmjerio koliko je točno Celzijevih stupnjeva imao hladnjak PCH-a prije pokusa i tijekom njega, no i ovako je to bila sjajna mala edukativna demonstracija koja bi mogla izazvati zanimanje mnogih za staru koncepciju – oko te ideje čak bi se mogao izgraditi i PC u steampunk stilu.
Stirlingov motor radi na razlici temperatura između tople i hladne strane, zbog koje se klip počne pomicati pod djelovanjem zagrijanog zraka, helija ili vodika u njemu, a zatim preko mehaničkog prijenosa vrti zamašnjak. Toplina može dolaziti od plamena svijeće, topline ruke, vruće šalice ili drugog izvora topline, ovisno o tome koliko topline motor traži za rad. Plin ne izlazi iz klipa, proces ga koristi iznova i iznova, pa nema ni klasičnih emisija. Dizajn, koji se naziva i toplinskim strojem, radi s visokom učinkovitošću, a izumitelj mu je bio svećenik još 1816. godine.
