Zbog AI-groznice na više su se područja pojavile nestašice pojedinih komponenti i hardvera, što je donijelo bolno poskupljenje ne samo poslovnim korisnicima, nego i prosječnim korisnicima. Najteža je situacija na tržištu DRAM-a, ali već neko vrijeme masovno poskupljuju i NAND Flash memorijski čipovi, a ni procesori, grafičke kartice i tvrdi diskovi ne ostaju po strani. Zbog rata u Iranu pojavila se nestašica i određenih sirovina i osnovnih materijala, što ukupno budućnost čini neizvjesnom i dovodi do novog poskupljenja.
U tom okruženju proizvođači pokušavaju manevrirati tako da zbog eventualnog proširenja kapaciteta tržište ne zapadne u prekomjernu proizvodnju. To u segmentu NAND Flasha i HDD-ova nije jednostavan zadatak, a ovamo spada i tržište DRAM-a: nestašicama obično slijedi višak ponude, jer proizvođači ne mogu ispravno predvidjeti koliki će im proizvodni kapacitet trebati na dulji rok, a na kretanje potražnje utječu i neočekivani tržišni i drugi događaji, pa je planiranje izuzetno teško. Zato veliki proizvođači NAND Flasha i HDD-ova u segmentu SSD-ova i HDD-ova sada sklapaju dugoročne ugovore o opskrbi, kako bi s jedne strane učinkovito mogli služiti svoje najveće naručitelje, a s druge strane na više godina unaprijed vidjeli kako će se kretati potražnja, pa se u poslovnom segmentu kapitalna ulaganja ne moraju temeljiti na špekulacijama.
U segmentu NAND Flasha sada već nije rijetkost ni da pojedini veći partner unaprijed rezervira narudžbe na 5 godina, a to je dobra vijest za proizvođače jer, ovisno o sporazumu, mogu računati na fiksnu potražnju, a možda i na rast potražnje predvidljivom brzinom, prema kojoj se može uskladiti pokretanje proizvodnje na novim proizvodnim linijama i u novim pogonima. Sporazumi u SanDisku izgledaju tako da se za određeno trajanje preuzimaju obveze čije se ispunjenje odvija tromjesečnom dinamikom, uz kombinaciju fiksnog i promjenjivog određivanja cijena. Sporazumi se prilagođavaju potrebama klijenata, što je i za njih korisno jer na dulji rok daje sigurnost potražnje, što omogućuje predvidljivije prihode i predvidljivije proširenje proizvodnih kapaciteta.
Slično primjenjuju i Seagate i Western Digital u segmentu tvrdih diskova, ali ondje se ne sklapaju sporazumi na pet godina, nego nešto kraći dugoročni sporazumi koji se odnose na isporuku kapaciteta za pohranu podataka na razini eksabajta. Proizvodni kapacitet u segmentu nearline gotovo je potpuno rezerviran do kraja kalendarske 2027. godine. Odgovorni u Seagateu upravo rade na tome da za proizvode koji se izrađuju po narudžbi finaliziraju specifikacije i cijene – kod potonjih vrijedi određivanje cijena na temelju vrijednosti, što partnerima donosi predvidljivo planiranje, a Seagateu predvidljivu dobit, a i proizvodne kapacitete mogu u skladu s time povećavati, jer će zahvaljujući sporazumima zasigurno biti potražnje. Rukovodstvo Western Digitala provodi sličnu praksu, ondje dugoročni sporazumi već zadiru i u 2028. i 2029. godinu.
Preglednost kretanja potražnje korisna je svakom proizvođaču, njome mogu izbjeći prekomjernu proizvodnju, dok partneri mogu osigurati dostatnu količinu kapaciteta za pohranu podataka, koja je potrebna za usluge u oblaku, AI podatkovne centre i druge poslužitelje. Povećanje proizvodnih kapaciteta u pravilu zahtijeva višegodišnji rad, pa je izuzetno važno da mogu relativno točno procijeniti kretanje potražnje na dulji rok. U poslovnom će segmentu to zahvaljujući dugoročnim sporazumima biti manje-više riješeno, ali na potrošačkom tržištu ostaju špekulativne prognoze, koje se ne ostvaruju uvijek.
S vremenom ćemo vidjeti hoće li ova strategija dovesti do predvidljivije situacije, a razjasnit će se i kako će se razvijati proizvodni kapacitet za ostale segmente.
