Otkako su se pojavile prve pametne naočale s kamerom, neprestano se raspravlja smiju li se takvi proizvodi stavljati u komercijalnu prodaju. Prije više od 10 godina narodni je bijes još otpuhao Google Glass, no čini se da su ljudi danas tolerantniji, jer se proizvod tvrtke Meta brzo širi. Ipak, ni dalje ga ne gleda svatko blagonaklono, a Norveška već radi na zabrani.
Norveška vlada planira uvesti sveobuhvatnu, privremenu zabranu korištenja pametnih naočala s ugrađenom kamerom i umjetnom inteligencijom. Ako zabrana uspije, lako je moguće da će primjer Norvežana slijediti i druge zemlje.
Važno je da bi vlada u prvom krugu uvela privremenu mjeru, a treba vidjeti i da nije nužno riječ o potpunoj zabrani posjedovanja pametnih naočala. Radi se prije o sveobuhvatnoj i strogoj mjeri ograničenja, no nacrt bi mogao imati takvu snagu da bi kupnja proizvoda zapravo izgubila smisao.
Prema nacrtu koji je predstavila vlada, ograničenje se usredotočuje na dva glavna područja: s jedne strane na javne prostore koji privlače veće mase ljudi, a s druge na ustanove kojima je potrebna pojačana zaštita i koje su osjetljive s gledišta privatnosti.
Prema prijedlogu zakona oslovske vlade, ubuduće bi bilo zabranjeno nositi takve uređaje, među ostalim, u javnim parkovima, na plažama, u trgovačkim centrima, pa čak i u muzejima. Osim toga, popis bi se nastavio izrazito osjetljivim ustanovama u kojima pametne naočale mogu predstavljati čak i rizik za nacionalnu sigurnost, a “špijunski uređaji” bili bi zabranjeni i u školama, vrtićima te zdravstvenim ustanovama i teretanama.
Strogo bi bilo zabranjeno nositi pametne naočale na mjestima poput svlačionica, tuševa i liječničkih ordinacija, gdje se ljude može snimiti i polugole.
Norveško vodstvo ipak je istaknulo da pametne naočale ne bi trebalo skidati s polica i da nikome ne bi oduzeli već kupljene uređaje. Privatno korištenje uređaja kod kuće i dalje bi ostalo legalno, a nošenje u situacijama u kojima nema opasnosti da se druge snima protiv njihove volje ne bi bio problem. Tako bi se, primjerice, mogle koristiti u određene svrhe izrade sadržaja.
Nadležno tijelo istaknulo je i da bi moglo biti iznimnih situacija, po pojedinačnoj procjeni, u kojima bi se dopustila “neograničena” uporaba pametnih naočala. Iznimku bi mogla činiti primjerice skupina slabovidnih osoba, kojima vizualna pomagala temeljena na umjetnoj inteligenciji već pružaju stvarnu podršku u svakodnevnom životu. Meta radi i na tome da u tom području ponudi još bolje mogućnosti, u tvrtki se priprema funkcija Hearing Enhancement za osobe s oštećenjem sluha. Za nju će trebati platiti 150 dolara.
Zbog sastava norveškog parlamenta planove vlade morale bi podržati i neke stranke, no velika je vjerojatnost da to neće naići na zapreku. Mjera će većinom glatko proći, a otad može započeti izrada konačnog propisa prihvatljivog za sve.
Kod Skandinavaca je protivljenje pametnim naočalama već dosad bilo prilično veliko, ministar obrazovanja ranije je vodio kampanju da obrazovne ustanove u okviru svojih ovlasti zabrane korištenje pametnih naočala u školama. Bilo je i mjesta na kojima je zabrana naložena, ne samo u školama nego i unutar poduzeća, gdje ljudima mogu doći pred oči osjetljivi dokumenti i industrijske tajne.
Manja ograničenja postoje već i u drugim zemljama. U Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i, među ostalima, Australiji već su donesene restriktivne mjere na institucionalnoj i gospodarskoj razini. Što je više primjera, to će i druge zemlje vjerojatnije odlučiti stati u red, što u konačnici može stvoriti prilično zamršeno i teško pratljivo okruženje. Nadamo se da se to neće dogoditi. A Meta je u međuvremenu najavila naočale bez kamere, s kojima bi i nadležna tijela mogla biti popustljivija.
