Veliki jezični modeli i generativna umjetna inteligencija sposobni su za značajna znanstvena otkrića. Već su postignuti ozbiljni rezultati uz moderne sustave, to nije novost, umjetna se inteligencija u istraživačke svrhe koristila i prije ChatGPT-a, no sada je OpenAI istupio s vrlo posebnom najavom.
Tvrtki je uspjelo riješiti jedan od sedam Milenijskih problema, koje je 2000. sastavio Clayov matematički institut i ponudio vrlo visoku novčanu nagradu od milijun dolara onima koji ih mogu riješiti. Za svaki problem onima koji uspiju pripada milijun dolara.
OpenAI je odmah naglasio da ne traži nagradu, ali je dodao i da taj iznos zapravo ne bi mogao pokriti troškove koje je otkriće imalo.
Tvrtka je uspjela riješiti Navier–Stokesove jednadžbe stare više od 90 godina, koje opisuju gibanje i strujanje tekućina. Od sedam problema ranije je dokazan samo jedan, Poincaréova slutnja. OpenAI je vjerojatno proveo najintenzivniji istraživački rad ikad kako bi bio uspješan. Prema izvješću tvrtke, proces je potrošio računalne kapacitete vrijedne „više milijuna dolara”, iako nije dugo trajao.
Nastojanje OpenAI-ja dalo je rezultat u 88 sati. Tvrtka je 28. kolovoza počela trenirati novi interni model za taj zadatak, a taj model navodno je gotovo tri puta bolji u rješavanju matematičkih problema od nedavno predstavljenog modela GPT-6 Astra, koji je sam po sebi donio znatan napredak. Riječ je dakle, u načelu, o doista izvanrednom modelu, koji je tijekom istraživanja stvorio više od 10 tisuća agenata umjetne inteligencije, koji su otprilike paralelno i bez stanke radili na rješenju.
Vijest o dokazu Milenijskog problema je radosna, ali priči gorak okus daje neobična podudarnost. Upravo dan ranije matematičar sa Sveučilišta New York Tristan Buckmaster i znanstvenik Anthropica Levent Alpöge istupili su s važnim otkrićima u vezi s Navier–Stokesovim jednadžbama. Alpöge je navodno preko svojih poslovnih veza saznao da je OpenAI doznao za njihovo istraživanje i da je tvrtka mogla doći do ključnih informacija.
Buckmaster je rekao da je nakon što je saznao da je OpenAI doznao za rezultate koje su postigli, kontaktirao tvrtku kako bi pitao kada su se počeli baviti problemom i na temelju kojih podataka su istrenirali svoj model. Razgovor se među stranama vrlo brzo zaoštrio i pretvorio u prepirku koja nije tekla u stilu uobičajenom u znanstvenim krugovima.
O točnoj pozadini slučaja ništa se ne zna, ali Buckmaster je čak naveo i da je OpenAI nekako mogao steći pristup sesijama zabilježenima u sustavu Codex te da su ih mogli iskoristiti i za treniranje. Matematičari su u radu koristili više jezičnih modela, pa su i ChatGPT upotrijebili u vlastitom istraživanju. Profesor sada čeka da OpenAI objavi tijek dokaza. Iz njega bi se naime moglo pokazati ako je tvrtka počinila neku zlouporabu.
