Nad AI podatkovnim centrima skupljaju se crni oblaci, jer se građani na području Sjedinjenih Američkih Država sve šire protive njihovoj gradnji, pa je tako za protekli vikend u 42 savezne države ukupno na 142 lokacije najavljeno održavanje prosvjeda, dakle radilo se o prilično velikoj akciji, koja je prema riječima organizatora svakako bila potrebna.
Prema pisanju Forbesa, u sadašnjoj situaciji za AI podatkovne centre najveći izazov nije nabava čipova i druge opreme, nego nedostatak društvene prihvaćenosti, što sve više otežava ostvarivanje kapitalnih ulaganja pojedinih igrača u industriji. Organizatori vala prosvjeda izravno smatraju da nepovoljna situacija oko gradnje AI podatkovnih centara uzrokuje neprihvatljivo kršenje slobode društva, protiv čega dižu glas.
Društveni otpor prema AI podatkovnim centrima ima više uzroka. Stanovnici se, s jedne strane, boje visoke potrošnje energije i vode tih objekata, što može ugroziti opskrbu kućanstava, a time bi mogle porasti i cijene energije, jer povećano opterećenje zahtijeva dodatno održavanje i popravke te razvoj mreže, a sve to košta. Mnogi su digli glas i zbog visoke potrošnje vode, ukazujući i na to da situacija može prouzročiti i probleme s kvalitetom vode. Zamjeraju i to što AI podatkovni centri i slični objekti uzrokuju buku, a povremeno i svjetlosno onečišćenje, dok radnici tijekom gradnje koriste snažne reflektore da bi sigurno obavljali poslove u mraku. Upravo zbog potonjeg je protiv Microsofta prije nekoliko tjedana pokrenuta kolektivna tužba.
Prema navedenome, graditelji AI podatkovnih centara sada se ne moraju boriti samo s poskupljenjima uzrokovanima AI groznicom i memorijskom krizom koja (i) iz nje proizlazi, nego i sa sve većim otporom stanovništva, koji im ozbiljno otežava poslovanje. Iako su građani svjesni da se AI može koristiti za mnoge dobre stvari, ne podnose da im zbog AI podatkovnih centara potrebnih za to vlastita životna okolina postane neprikladna za život – i to s pravom.
Zbog nove situacije više nije dovoljno uvjeriti gradonačelnika u pozitivne strane kapitalnog ulaganja, treba imati na umu i da stanovništvo ipak može torpedirati gradnju, kao što je to već učinilo u nekoliko slučajeva, zbog čega je samo u prvom tromjesečju ove godine kapitalna ulaganja vrijedna 130 milijardi pretrpjela veća ili manja kašnjenja. Operateri AI podatkovnih centara uzalud argumentiraju i da sami proizvode struju te troše manje vode nego što stanovništvo potroši na vrtlarenje. Nije presudan argument ni to da će se novim kapitalnim ulaganjima otvoriti nova radna mjesta, razvijati regija te rasti porezni prihodi – stanovništvo sve više smatra da je AI podatkovni centar loš susjed.
Graditelji AI podatkovnih centara u budućnosti svakako moraju surađivati sa stanovništvom ako žele nastaviti s kapitalnim ulaganjima, a alternativno moraju tražiti područja koja su slabo naseljena pa ni otpor stanovništva nije tako jak. Dugoročno će se, naravno, gradnja i rad takvih objekata morati staviti u odgovarajući okvir, a u Australiji upravo pokušavaju postaviti temelje za to, ali to je već druga priča.
