Kad je 2014. Zapadnu Afriku pogodila najveća ikad zabilježena epidemija ebole, s više od 11 tisuća smrtnih slučajeva, svijet je odahnuo kad je u kliničkom ispitivanju prvi put potvrđeno da cjepivo može učinkovito spriječiti virusnu bolest. No od tog se cjepiva ne očekuje da će pružiti značajnu zaštitu od ebolavirusa Bundibugyo (BDBV), koji se prošlog mjeseca pojavio u Demokratskoj Republici Kongo. Istraživači se ipak nadaju da bi s drugim eksperimentalnim cjepivima mogli ponoviti pothvat iz 2014. i ponovno pronaći spasonosno rješenje.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je 17. svibnja epidemiju Bundibugyo javnozdravstvenom izvanrednom situacijom od međunarodnog značaja, a od tada je održala i zatvoreni sastanak sa stručnjacima za cijepljenje kako bi se raspravilo o mogućim rješenjima.
„Hitno moramo pokrenuti odgovarajuća klinička ispitivanja s relevantnim kandidatima za cjepivo"
– kaže Helen Rees, istraživačica cjepiva sa Sveučilišta Witwatersrand, koja je sudjelovala na spomenutom sastanku.
Cjepivo protiv ebole koje se pokazalo uspješnim 2014. od tada je pomoglo u obuzdavanju više epidemija, ali se pokazalo učinkovitim samo protiv vrste Zaire iz roda virusa, jedne od četiriju koje oboljevaju ljude. (Ostale tri su BDBV, Sudan i šuma Taï.) Prvi poznati slučaj nove epidemije u Demokratskoj Republici Kongo utvrđen je 24. travnja, a istraživači su tek u petak potvrdili da je uzrok bolesti BDBV. Tijekom epidemije dosad je otkriveno gotovo 500 sumnjivih slučajeva, među njima i dvije osobe koje su putovale u Ugandu, a do sada se dogodilo više od 130 potencijalno povezanih smrtnih slučajeva.
Sudionici sastanka WHO-a govorili su o nekoliko cjepiva koja su se u pokusima tijekom posljednjih 15 godina u različitoj mjeri pokazala učinkovitima u zaštiti majmuna od BDBV-a. No ta su istraživanja provedena na malom broju životinja, a najobećavajuće rezultate dala su eksperimentalna cjepiva koja još nisu odobrena za uporabu na ljudima.
Šiljci i šiljci
Sva cjepiva koja se trenutačno razmatraju sadrže površinski šiljasti protein ebolavirusa. U jednom istraživanju testirana je rana inačica cjepiva protiv ebolavirusa Zaire, u kojem je gen šiljastog proteina uveden u genom bezopasnog virusa vezikularnog stomatitisa (VSV). Cjepivo je donijelo ograničen uspjeh: od četiri majmuna tri je zaštitilo od smrti kad su namjerno zaraženi BDBV-om (takozvano challenge istraživanje) – ali su svi oboljeli i virus je bio prisutan u njihovoj krvi, što znači da su vjerojatno ostali i zarazni.
Stručnjake nije osobito iznenadilo što je to Zaire cjepivo djelovalo samo djelomično, s obzirom na to da se slijed gena koji kodira šiljasti protein virusa Zaire i virusa Bundibugyo razlikuje za oko 30%. „U dosadašnjim razgovorima od nikoga nisam čula da bismo trebali uvesti to cjepivo" – kaže Rees.
U jednom kasnijem pokusu testiran je VSV koji bolje odgovara trenutačnoj situaciji jer je umjesto gena proteina Zaire korišten gen BDBV-a. Cjepivo je učinkovito zaštitilo sva tri majmuna zaražena BDBV-om.
„Kao što se i očekivalo, dobili smo fantastičan rezultat: nije se razvila bolest, ni virusno opterećenje, ništa"
– kaže virolog Thomas Geisbert sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Teksasu, koji je sa suradnicima o istraživanju izvijestio u studiji objavljenoj u prosinačkom broju časopisa PLOS Neglected Tropical Diseases 2013. No trenutačno još nema kandidata za cjepivo protiv BDBV-a „kliničke kvalitete", odnosno takvog koji bi se mogao testirati i u pokusima na ljudima.
Druga mogućnost mogla bi biti kombiniranje dvaju cjepiva koja u sadašnjoj situaciji nisu savršena. U istom članku iz 2013. Geisbert i kolege izvijestili su o sličnom uspjehu protiv BDBV-a kod tri majmuna kojima je prvo dan VSV s genom šiljastog proteina virusa Sudan, a dva tjedna kasnije, u okviru docjepljivanja, VSV i s genom šiljastog proteina virusa Zaire.
Kombinirano rješenje?
Neprofitna organizacija IAVI, koja razvija cjepiva, raspolaže zalihom kliničke kvalitete jednog kandidata za cjepivo protiv ebolavirusa Sudan, koji je već testiran u manjim kliničkim istraživanjima u Sjedinjenim Američkim Državama i Ugandi. Dakle, teoretski bi država pogođena epidemijom BDBV-a mogla ponoviti majmunski pokus iz 2013. na ljudima, odnosno stanovništvu bi se prvo dalo cjepivo protiv vrste Sudan, a zatim cjepivo protiv virusa Zaire.
Tu je mogućnost vrijedno ispitati, s obzirom na težinu situacije i nedostatak medicinskih protumjera usmjerenih upravo na virus Bundibugyo, kaže Mark Feinberg, voditelj IAVI-ja. Ako javnozdravstvena tijela budu zainteresirana za IAVI-jev kandidat za cjepivo protiv virusa Sudan, Feinberg kaže da će ga organizacija osigurati.
César Muñoz-Fontela, virusni imunolog s Instituta za tropsku medicinu Bernhard Nocht, koji je sudjelovao na sastanku WHO-a, ipak je izrazio ozbiljne rezerve prema toj takozvanoj prime-boost strategiji (osnovna imunizacija i docjepljivanje).
„Nema dovoljno dokaza da pruža zaštitu. Doista mislimo da su tri majmuna dovoljna da donesemo takve odluke?"
– pita se stručnjak. Istraživač dodaje i da je razina potencijalno zaštitnih protutijela u pokusima na majmunima bila niska.
Muñoz-Fontela strahuje i da bi, ako se ta strategija ne pokaže uspješnom kod epidemije Bundibugyo, to moglo potkopati povjerenje u već odobrena cjepiva protiv ebole i u kasnijim epidemijama uzrokovanima vrstom Zaire. „Potrebne su vrlo, vrlo uvjerljive znanstvene informacije za testiranje prime-boost strategije jer je trebalo mnogo godina da steknemo povjerenje zajednica, a možemo sve izgubiti ako ne postupimo ispravno" – kaže istraživač.
Beth-Ann Coller, koja je bila globalna direktorica kliničkog razvoja u Mercku kad je tvrtka na tržište lansirala cjepivo protiv vrste Zaire, također je zabrinuta zbog te ideje. „Jako bih voljela da je cjepivo protiv BDBV-a već spremno!" – kaže Coller, koja se umirovila 2023.
***
Moguća cjepiva protiv BDBV-a ipak su još dalje od primjene na ljudima. Istraživačka skupina sa Sveučilišta u Oxfordu u siječnju je dobila potporu od 26,7 milijuna dolara od Europske unije i neprofitne epidemiološke organizacije CEPI za razvoj cjepiva protiv BDBV-a i nekoliko drugih filovirusa. Oxfordski istraživači u suradnji s tvrtkom Moderna rade na razvoju mRNA cjepiva (glasničke RNA), a zajedno s indijskom tvrtkom SII planiraju gen šiljastog proteina BDBV-a ugraditi u adenovirus čimpanze radi kliničkih ispitivanja.
SII, najveći svjetski proizvođač cjepiva, prema navodima još nije dobio „polazni" virus iz Oxforda za proizvodnju proizvoda, a trebalo bi im oko 30 dana za pokretanje proizvodnje i isporuku. Molekularna genetičarka Teresa Lambe, voditeljica oxfordskog tima, rekla je da rade najbrže što mogu, a budući da je SII iznimno dobro pripremljen za brzu proizvodnju cjepiva, kad oxfordski tim završi svoj dio, cjepivo bi vrlo brzo moglo biti spremno.
