Golemi kineski državni proizvođač raketa, tvrtka iza obitelji raketa nazvane Dugi marš (Long March), u petak je objavila da je prvi put uspjela povratiti nosač orbitalne klase za višekratnu uporabu u Južnokineskom moru. Prijelomna misija započela je lansiranjem rakete Dugi marš 10B s komercijalnog svemirskog lučkog kompleksa Wenchang na otoku Hainanu.
Raketa visoka oko 64 metra, opremljena sa sedam motora na kerozin, poletjela je u 12:15 po lokalnom vremenu. Otprilike 10 minuta kasnije Dugi marš 10B vratio se iz svemira i samostalnim navođenjem usmjerio se u četveronožni okvir pričvršćen na brod uz obalu. Kablovi razapeti u rešetkastom uzorku iznad broda uhvatili su raketu dok je ona gasila motore. Gornji stupanj rakete u međuvremenu je nastavio put i u orbitu je postavio teret nepoznate namjene, nazvan CX-26. Kineski dužnosnici ocijenili su let potpunim uspjehom.
Sve ih je više
„Ovo je povijesni dan za kineski svemirski program!” – napisala je na mreži X Mao Ning, glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova. „Kineska raketa Dugi marš 10B uspješno je obavila svoj prvi let – a njezin prvi stupanj uz pomoć mreže i povratila. Ovo je prvi upravljani povrat rakete u zemlji. To je golem skok na tržištu nosača za višekratnu uporabu.”
Petkovim slijetanjem Kineska korporacija za svemirsku znanost i tehnologiju (CASC) i njezina podružnica, Kineska akademija tehnologije nosača (CALT), postale su treća organizacija kojoj je uspjelo izvesti taj pothvat. SpaceX je tu operaciju izveo 2015. raketom Falcon 9, a 2024. nosačem Starship/Super Heavy. Blue Origin pak je prošle godine u studenome prvi put prizemljio svoj nosač New Glenn na morskoj platformi.
SpaceX i Blue Origin koriste slijetanje uz pomoć motora kako bi nosače Falcon 9 i New Glenn vratili na morske platforme ili kopnene slijetne staze. Kod Starshipa je SpaceX bio pionir u razvoju nove metode u kojoj se stupanj nosača za višekratnu uporabu hvata mehaničkim rukama postavljenim na lansirnom tornju, na lansirnoj postaji.
Kod Dugog marša 10B za povrat se primjenjuje drukčiji pristup: rješenje kombinira morski brod koji pluta na ciljno područje s tehnikom hvatanja koja pomalo nalikuje onoj koju SpaceX primjenjuje kod Starshipa, samo što se hvatanje ne obavlja rukama, nego mrežom. Hvatanje rakete na taj način smanjuje utjecaj višekratne uporabe na nosivost.
Dugi marš 10B ne mora nositi noge za slijetanje, a metoda zahtijeva i manje dodatnoga goriva za slijetanje jer brod ide prema raketi.
CASC je u priopćenju izjavio da su tijekom probnog leta Dugog marša 10B uspješno testirane ključne temeljne tehnologije sustava za višekratno lansiranje, primjerice višekratno ponovno paljenje motora uz paljenje na velikoj visini, visokoprecizna navigacija i upravljanje te prvo hvatanje i povrat sustavom s mrežom na morskoj platformi.
Petkovo lansiranje ujedno je bilo i prvi let rakete Dugi marš 10B: riječ je o raketi srednje nosivosti s kapacitetom tereta od oko 16 tona u nisku Zemljinu orbitu. To je nešto manje od nosivosti SpaceXova Falcona 9. Dugi marš 10B ima dva stupnja: na prvom je sedam motora YF-100K koji koriste kerozin i tekući kisik, dok drugi stupanj radi s jednim motorom YF-219 na metan.
„U budućnosti će razvojni tim Dugog marša 10B dodatno optimizirati performanse letjelice i ubrzati iterativni razvoj tehnologija raketa za višekratnu uporabu”, priopćio je CASC. „Probni let za ponovnu uporabu prvog stupnja očekuje se da će biti dovršen do kraja ove godine.”
Dugi marš 10B sličan je kineskoj raketi oznake 10A, koja još čeka svoj prvi stvarni probni let. Dugi marš 10A ima isti motor prvog stupnja kao Dugi marš 10B, ali drukčiji gornji stupanj, a drukčiji je i prostor za prihvat tereta i satelita. Dugi marš 10A naime je prvenstveno projektiran za prijevoz ljudi i koristit će se s novom kineskom letjelicom Mengzhou, koja će zamijeniti posadnu kapsulu Shenzhou i raketu Dugi marš 2F kojom se ona postavlja u orbitu.
Smjer Mjesec
Teža konfiguracija rakete, koja se naziva Dugi marš 10, ključni je dio kineskog programa istraživanja Mjeseca. Ta snažnija raketa ujedinjuje tri prva stupnja Dugog marša 10 za višekratnu uporabu radi većeg potiska. Drugi i treći stupanj pomagat će kineskim astronautima i njihovim modulima za slijetanje na Mjesec na putu prema Mjesecu. Cilj je kineske vlade da do 2030. čovjeka spusti na Mjesec.
Kina je u veljači lansirala smanjenu inačicu rakete Dugi marš 10A s prototipom kapsule Mengzhou kako bi testirala sustav prekida lansiranja letjelice, koji bi se uključio ako bi članove posade trebalo ukloniti s pokvarene rakete tijekom lansiranja. Test Mengzhoua dobro je prošao, a značajno je da je Dugi marš 10A nastavio letjeti nakon što se kapsula odvojila od nosača, naposljetku se vratio na Zemlju i upravljano sletio na more. Kod Dugog marša 10B taj je rezultat podignut za korak dalje hvatanjem iz zraka.
Brojne komercijalne organizacije i kineske raketne tvrtke koje podupire vlada nastoje sustići Sjedinjene Američke Države. Kina je druga najveća svemirska sila na svijetu, ali američke tvrtke – predvođene SpaceXom – trenutačno u orbitu šalju terete otprilike dvostruko češće nego kineske rakete. SpaceXov munjevit tempo lansiranja omogućuje djelomično višekratni Falcon 9, što pokušavaju oponašati i Blue Origin i kineske tvrtke.
Američki vojni čelnici smatraju napredak Kine u tehnologiji raketa za višekratnu uporabu ključnim čimbenikom u pogledu toga da zemlja potencijalno može predstavljati prijetnju američkim sredstvima u svemiru. „Brine me kada će Kinezi smisliti kako ostvariti nosače za višekratnu uporabu koji će im omogućiti da u orbitu donose više tereta bržim tempom nego sada”, rekao je američki brigadni general Brian Sidari na prošlogodišnjoj konferenciji.
SpaceX je iskorištavajući brza uzastopna lansiranja Falcona 9 već postavio u orbitu više od 12 tisuća satelita za svoju internetsku mrežu Starlink.
Starlink je za američku vojsku iznjedrio brojne sporedne projekte, među njima sigurnosnu komunikacijsku mrežu Starshield, konstelaciju špijunskih satelita koja se temelji na Starlinku. Nedavno je SpaceX dobio i ugovore za osiguravanje nove podatkovne mreže u svemiru za američku vladu, među ostalim radi identifikacije ciljeva koji se kreću na zemlji i u zraku pomoću satelita.
Sve to značilo bi prednost za američke snage u bilo kojem budućem sukobu s Kinom, koja je tek u ranoj fazi uvođenja vlastite inačice Starlinka. Kad bi Kina mogla uvesti rutinsku ponovnu uporabu raketa, to bi znatno povećalo njezin lansirni kapacitet i time ubrzalo nadoknađivanje zaostatka.
Ovo je tek početak
Dvije kineske tvrtke za proizvodnju raketa već su ranije pokušale vratiti svoje rakete nakon što su ih lansirale s jednog od domaćih kineskih svemirskih luka. Prva je bila LandSpace, tvrtka financirana privatnim kapitalom, koja je u prosincu predstavila svoju raketu srednje klase Zhuque-3. Raketa je dosegnula orbitu, ali je nosač velikom brzinom pao u pustinji Gobi, blizu zone slijetanja. Nekoliko tjedana kasnije drugi kineski državni proizvođač raketa uspješno je lansirao prvu raketu Dugi marš 12A, ali je kontrola nad nosačem ponovno izgubljena tijekom slijetanja i nije ga uspjelo spustiti čitavog.
Sljedeći let rakete Zhuque-3 mogao bi se ostvariti još ovaj mjesec ili u kolovozu, a LandSpace će vjerojatno ponovno pokušati spustiti nosač. No postoje i druge kineske rakete koje bi uskoro mogle postati višekratne, među njima Space Pioneer Tianlong-3, Dugi marš 12B tvrtke China Commercial Rocket Co., CAS Space Kinetica-2, i-Space Hyperbola-3 i letjelica Pallas-1 tvrtke Galactic Energy.
Kina k tome ne krije ni cilj da u budućnosti predstavi golemu raketu za višekratnu uporabu, veličinom sličnu Starshipu, koja će nositi naziv Dugi marš 9.
U Sjedinjenim Američkim Državama trenutačno su za višekratnu uporabu rakete SpaceX Falcon 9, Falcon Heavy i Starship te raketa New Glenn tvrtke Blue Origin. Cilj je tvrtke Rocket Lab da do kraja godine u orbitu postavi vlastitu prvu raketu srednje nosivosti Neutron s prvim stupnjem za višekratnu uporabu. Relativity Space razvija djelomično višekratnu raketu velike nosivosti nazvanu Terran R, a Firefly Aerospace u suradnji s tvrtkom Northrop Grumman radi na raketi Eclipse čiji će prvi stupanj s vremenom biti povratljiv i višekratan. Stoke Space postavio si je još smjeliji cilj: namjerava razviti potpuno višekratnu raketu nazvanu Nova.
Više europskih tvrtki također planira testirati tehnologiju raketa za višekratnu uporabu, ali njihove letjelice još nisu toliko zrele kao američki i kineski sustavi. U Indiji, Japanu i Rusiji također se već pojavila potreba za raketama za višekratnu uporabu, iako je stupanj izvedivosti različit.
Brzo širenje kineskih raketnih tvrtki – koje se već nalaze na četiri kopnene svemirske luke i na više morskih lansirnih platformi – u kombinaciji s mogućnošću ponovne uporabe moglo bi Kini omogućiti da vrlo brzo poveća učestalost lansiranja u idućim godinama, pa bi Sjedinjene Države mogle sustići za nekoliko godina, smatraju zapadni stručnjaci koji s određenom zabrinutošću prate razvoj događaja.
„Nema ništa loše u natjecanju dok god se odvija u miroljubivom obliku”, kaže Charles Galbreath, umirovljeni američki pukovnik i suradnik Mitchell Instituta za istraživanje svemira. „To može poticati inovacije, ali brine me što kineske namjere kroz povijest nisu uvijek bile miroljubive. Zato moramo pažljivo pratiti svaki njihov korak. S jedne strane natječu se sa SpaceXom, ali znamo da su vojna organizacija Kine i njezini svemirski kapaciteti pod vojnim nadzorom, pa će njezine oružane snage imati znatnu korist od tog natjecanja.”
