Intelov tim 6. kolovoza 2026. podnio je poseban patent, na koji su naišli suradnici Patentlyzea. Patent pod oznakom US 2026/0230175 A1 zapravo je nastavak ranijeg patenta podnesenog u veljači ove godine, koji je svojedobno registriran pod oznakom US 12,542,604 B2.
Bit je da je tvrtka osmislila potpuno novu satelitsku arhitekturu u kojoj sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) ne bi bili vođeni, a njihov rad usklađivan, preko zemaljskih podatkovnih centara, nego pomoću podatkovnih centara postavljenih u srednju Zemljinu orbitu (MEO) ili visoku Zemljinu orbitu (HEO). Za to je naravno potrebna dodatna računalna snaga, poslužiteljski procesori koji se koriste u podatkovnim centrima i AI akceleratori, koji naravno mogu stizati od Intela – tim parom patenata tvrtka pokušava stvoriti novi tržišni segment.
Kod klasičnih satelitskih arhitektura sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti – primjerice dijelovi infrastrukture koja nudi satelitski internet – trenutačno se oslanjaju na zemaljske podatkovne centre za koordinaciju konstelacije i za izvršavanje raznih zadataka koji traže veću računalnu snagu. Na sličnom načelu radi SpaceXov satelit AI1 koji je u planiranju, kao i Project Suncatcher koji razvija Google: kod oba će između satelita koji kruže oko Zemlje i zemaljskih podatkovnih centara postojati optička veza.
Kod ostalih sustava, kao što su Starlink, Telesat Lightspeed i Amazonov Project Kuiper, polazište je da se sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti, kojih unutar pojedine infrastrukture može biti nekoliko stotina ili tisuća, oslanjaju na zemaljske podatkovne centre za usmjeravanje podatkovnog prometa, upravljanje komunikacijskim vezama i pozicioniranje satelita, kao i za sve ostale zadatke za koje je potrebna visoka računalna snaga. Na korištenje zemaljske komunikacije utječu i vremenski uvjeti te drugi čimbenici, što je osobito problem kada treba obavljati vremenski kritične izračune ili donositi vremenski kritične odluke. Kako takve satelitske infrastrukture postaju sve složenije i veće, i upravljanje može postati sve zamršenije, za što nije idealno koristiti zemaljske podatkovne centre.
Intelov je tim zato smislio gore spomenuti koncept: upravljanje klasičnim satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti obavljali bi podatkovni centri postavljeni u više orbite (MEO, HEO), koji vremenski kritične podatke mogu brzo i učinkovito primati i prosljeđivati, pa se upravljanje raznim zadacima i njihovo obavljanje može odvijati s manjom latencijom, brže, što pomaže učinkovitijem radu infrastrukture. Upravljačkih satelita naravno ne bi bio jedan, nego više, kako bi se upravljanje flotom moglo provoditi brzo i učinkovito. Istodobno se naravno mora održavati komunikacija i sa zemaljskim podatkovnim centrima, jer vremenski nekritične zadatke i dalje oni obavljaju, a mogu slati i unaprijed sastavljen paket zadataka upravljačkim satelitima te obrađivati vremenski nekritične podatke koje šalju sateliti, bilo da je riječ o satelitskim snimkama ili vremenskim i drugim podacima.
Prema patentu smjer je jasan, no zasad nije bilo nikakve službene objave, a nema vijesti ni o tome koji bi satelitski sustavi mogli primjenjivati Intelovu inovaciju u daljnjoj budućnosti.
