Na osvježenoj ljestvici superračunalnih klastera TOP 500 prvo mjesto ponovno zauzima kineski LineShine s računalnim učinkom od 2,198 ExaFLOP/s u dvostrukoj preciznosti. Klaster se temelji na platformi LingKun razvijenoj u Kini i koristi procesore LX2 s po 304 jezgre. Procesori se temelje na arhitekturi ARMx9, a jezgre rade na taktu od 1,55 GHz.
Sustav ukupno ima 13.789.440 procesorskih jezgri, a procesore povezuje mreža LingQi, također razvijena u Kini. Posebnost je ovog klastera što se oslanja isključivo na procesore, bez klasičnih GPU akceleratora. Tijekom testa HPL trošio je 42,22 MW.
Na drugom je mjestu El Capitan, najbrži američki superračunalni klaster. Temelji se na platformi HPE Cray EX255a i koristi APU-ove AMD Instinct MI300A. U testu HPL postiže najviše 1,809 ExaFLOP/s u dvostrukoj preciznosti (FP64) uz potrošnju od 29,69 MW, što ga čini znatno energetski učinkovitijim od kineskog klastera.
Treće mjesto zauzeo je američki Frontier, opremljen poslužiteljskim procesorima AMD Epyc treće generacije i akceleratorima AMD Instinct MI250X. Postiže 1,353 ExaFLOP/s u dvostrukoj preciznosti (FP64) uz potrošnju od 24,61 MW.
Na četvrtom je mjestu još jedno poznato američko superračunalo, Aurora. Koristi poslužiteljske procesore Intel Xeon CPU Max 9470 i akceleratore Data Center GPU Max. Uz potrošnju od 38,70 MW postiže vršnih 1,012 ExaFLOP/s u dvostrukoj preciznosti, čime se tijesno svrstava među sustave koji dosežu eksaskalni učinak. Poput prethodno spomenutih američkih sustava, Aurora za komunikaciju među platformama koristi mrežu Slingshot-11.
Na petom je mjestu poseban superračunalni klaster koji radi u Europi, točnije u Njemačkoj. Jupiter Booster temelji se na kombiniranim procesorskim jedinicama Nvidia GH200 Grace Hopper Superchip koje rade na platformi BullSequana XH3000. Za povezivanje koristi Nvidijin četverokanalni podsustav InfiBand NDR200. Njemački klaster u LinPackovu testu HPL postiže točno 1 ExaFLOP/s u dvostrukoj preciznosti (FP64), uz potrošnju od samo 15,79 MW. Time je zadržao titulu energetski najučinkovitijeg sustava.
Na ljestvicu TOP 500 ovaj je put ušlo samo 27 novih sustava, ponajprije zato što se resursi i hardverske komponente usmjeravaju u izgradnju i razvoj podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju umjesto u klasična superračunala. Poredak deset najbržih klastera i deset energetski najučinkovitijih sustava ostao je isti kao na lipanjskoj ljestvici, a ni u jednoj skupini nema novih sustava. Porastao je prag za ulazak na ljestvicu. U lipnju je za 500. mjesto bilo dovoljno 2,662 PFLOP/s u dvostrukoj preciznosti (FP64), dok je u studenome donja granica porasla na 2,857 PFLOP/s. Povećao se i udio klastera koji koriste neku vrstu akceleratora. U lipnju ih je bilo 275, a u studenome 291.
Najbrži među sustavima koji su posljednjih mjeseci ušli na ljestvicu južnokorejski je HANGANG, superračunalni klaster centra KISTI Supercomputing Center. Postiže 346,6 PFLOP/s u dvostrukoj preciznosti (FP64) zahvaljujući platformi HPE Cray EX254n, koja u ovom sustavu koristi procesorske jedinice Nvidia GH200 Grace Hopper Superchip. Test je završio uz potrošnju od 5,789 MW, što ga svrstava među energetski učinkovite sustave.
Cijela ljestvica TOP 500 dostupna je ovdje, a popis deset najbržih superračunalnih klastera na ovoj stranici.




































