Analitičari: Jensen Huang morao je napustiti čelo Nvidije i zbog masovnog krijumčarenja GPU-ova, a ne samo ljubavnih afera i špijunaže

Dodatni razlog moglo je biti i to što se Jensen Huang protivio uvođenju novih ograničenja Kini jer bi ona, prema njegovu mišljenju, imala bolne posljedice i za američko gospodarstvo i za industriju umjetne inteligencije.
J.o.k.e.r
J.o.k.e.r
15. stu 2026. 06:09
Analitičari: Jensen Huang morao je napustiti čelo Nvidije i zbog masovnog krijumčarenja GPU-ova, a ne samo ljubavnih afera i špijunaže

Nakon odlaska čelnika Nvidije strasti se ne smiruju, a vijesti o mogućim razlozima i posljedicama i dalje pristižu. Analitičari SemiAnalysisa, koji pomno prate zbivanja u industriji poluvodiča, nedavno su počeli razmatrati što je sve moglo stajati iza odlaska čelnika Nvidije, osim afere s navodnom špijunkom i s jednom od podređenih zaposlenica.

Prema trenutačno dostupnim informacijama, analitičari smatraju da je u smjeni Jensena Huanga vrlo važnu ulogu mogla odigrati golema količina AI akceleratora koja je u posljednje vrijeme pristigla u Kinu, iako se zbog američkih izvoznih sankcija ti uređaji u zemlju nikako nisu smjeli uvesti službenim putem. Prema njihovim izračunima, u Kinu su mogli stići AI akceleratori ukupne snage oko 1,5 GW, što bi moglo značiti čak oko 1,5 milijuna GPU-ova. U tu količinu, naravno, nisu uključeni modeli koji su u zemlju stigli potpuno u skladu s američkim izvoznim sankcijama. Drugim riječima, spomenuta je količina stigla ilegalnim putem, povrh modela H800 i H20. Zanimljivo je da je i američko Ministarstvo trgovine došlo do približno sličnog zaključka o količini GPU-ova prokrijumčarenih u Kinu.

Brojke, naravno, nisu nužno precizne. Ako kao polazište uzmemo SXM izvedbu Nvidije H200, njezin TDP iznosi 700 W, dok za modul B200 SXM treba računati s 1.000 W. U prvom bi slučaju u okvir koji navode analitičari stala 2,142 milijuna GPU-ova, a u drugom oko 1,5 milijuna, pa bi stvarna brojka mogla biti negdje između tih dviju vrijednosti. U svakom slučaju, riječ je o golemoj računalnoj snazi. Primjerice, Colossus 1, koji je izgradio xAI, koristi oko 230.000 AI akceleratora H200 i H100, dok bi Colossus 2 mogao biti izgrađen oko 1,2 milijuna GPU-ova Blackwell B200 i B200. Od prokrijumčarene količine praktički bi se mogli sastaviti Colossus 1 i Colossus 2, a ukupna računalna snaga mogla bi biti čak i veća od one koju nude ta dva superračunalna klastera. Pritom vrijednost od 1,5 GW ne predstavlja ukupnu i konačnu količinu: u Kinu su mogli stići i dodatni AI akceleratori, a njihov točan broj nije moguće ni procijeniti.

Nadležna tijela istražuju i konkretne slučajeve. U jednom se spominje 130 poslužitelja temeljenih na Nvidijinim akceleratorima B300, od kojih su 74 završila u Kini, iako su se prema dokumentaciji trebala koristiti u Japanu. Drugi veliki slučaj povezan je sa suosnivačem Supermicra, koji je jednoj tvrtki u jugoistočnoj Aziji prodao poslužitelje vrijedne 2,5 milijardi dolara. Od toga je roba vrijedna 510 milijuna dolara na kraju završila kod Alibabe u Kini. Otkriveni su i dodatni slučajevi. Alice Huang, koja je osvojila srce Jensena Huanga i bila direktorica MegaSpeeda, prema izvješćima je mogla pomagati u krijumčarenju AI akceleratora u Kinu u vrijednosti od oko 7,5 milijardi dolara, što odgovara približno 240.000 akceleratora H100 i H200.

Prema analitičarima, ni trenutak smjene nije slučajan. Jensen Huang aktivno je lobirao za ublažavanje pravila koja se odnose na Kinu, kako joj se ne bi potpuno uskratio pristup američkom hardveru, jer to šteti i američkoj industriji umjetne inteligencije i gospodarstvu SAD-a. Navodno je i američka obavještajna zajednica smatrala njegovu smjenu opravdanom, no nisu se pojavili dokazi o tome je li aktivno sudjelovala u tom procesu. U odluci je ulogu moglo odigrati i siječanjsko usvajanje zakona RASA (Remote Access Security Act). Američki Kongres želi proširiti ovlasti kontrole izvoza i na daljinski pristup hardveru koji pruža napredne usluge umjetne inteligencije, a nalazi se izvan Kine, primjerice u Europi ili na Bliskom istoku. To nisu podržali ni Oracle ni Nvidia. Jensen Huang i ranije je javno kritizirao ograničavanje izvoza AI akceleratora. Smatra da takva pravila ne dovode samo Kinu u težak položaj, nego smanjuju i konkurentnost američkih tvrtki te mogu dovesti do gubitka američke prednosti u umjetnoj inteligenciji.

Prema analitičarima, odlaskom Jensena Huanga s čela Nvidije uklonjen je važan protivnik uvođenja strožih pravila prema Kini. No ne treba zaboraviti da je pooštravanje ograničenja dvosjekli mač. S jedne strane, Kini se doista može blokirati pristup američkom hardveru i uslugama, uz određenu razinu uspjeha, jer se te zabrane mogu zaobići, kao što pokazuju navedeni primjeri. S druge strane, takve mjere mogu potaknuti Kinu da još više novca uloži u razvoj industrije umjetne inteligencije i poluvodiča, čime bi mogla znatno povećati svoju konkurentnost i snažno smanjiti ovisnost o Zapadu.

Ako se Kini pristup modernom AI hardveru i uslugama samo ograniči, umjesto da joj se potpuno onemogući, ostvareni prihodi mogu ojačati američko gospodarstvo i američke tvrtke. Pritom se i dalje mogu nadzirati usluge koje Kina unajmljuje te se pojedinoj tvrtki ili organizaciji može uskratiti pristup ako se pojavi rizik za nacionalnu sigurnost ili neka druga opasnost. Takva bi praksa osigurala trajnu ovisnost o američkom hardveru i uslugama, a kineskim bi tvrtkama istodobno nudila prednosti u obliku većih performansi i šire funkcionalnosti. Time bi se smanjila privlačnost domaćih AI akceleratora, iznos državnih potpora za njih i tempo njihova razvoja. U suprotnom bi se ti akceleratori s vremenom mogli pojaviti i na međunarodnom tržištu kao konkurenti Nvidijinim i AMD-ovim proizvodima.

Prema analitičarima, važna je i činjenica da kineski razvojni stručnjaci znatno pridonose razvoju globalnog softverskog ekosustava. Zahvaljujući njihovim otvorenim modelima, različiti AI zadaci mogu se učinkovitije izvršavati i na Nvidijinu hardveru, od čega mogu imati koristi ne samo kineski razvojni stručnjaci nego i oni iz drugih zemalja. Ne treba zaboraviti ni da ovisnost nije jednostrana: Kina ovisi o SAD-u, ali i SAD o Kini. Potrebni su mu kineski inženjeri, proizvođači komponenti i drugi proizvođači, a neizostavni su i plemeniti metali te ostale sirovine. Kina bi u sklopu mogućih protumjera mogla ograničiti i pristup tim resursima, za što je već više puta bilo primjera.

Analitičari zato smatraju da je umjesto potpune zabrane pravo rješenje omogućiti različite razine pristupa, odnosno ograničiti ili nadzirati pristup najmodernijoj opremi i uslugama. S obzirom na navedeno, potpuna zabrana ne bi naštetila samo Kini nego i SAD-u te globalnoj softverskoj i hardverskoj infrastrukturi za umjetnu inteligenciju. Kada se sagleda šira slika, Nvidia i Oracle vjerojatno su u pravu.

Pretplata na newsletter
Pretplatom prihvaćam Uvjete i odredbe i Izjavu o privatnosti.

0 komentara

Da biste napisali komentar, prvo prijavite se!

Za ovaj članak još nema komentara!

Pomozite drugima, recite nam što mislite o članku.
Nazad na vrh stranice