Kombinacija dvaju provjerenih lijekova ublažila je oštećenje mozga povezano s moždanim udarom kod miševa, nakon što je znatno snizila tjelesnu temperaturu glodavaca – o tome je istraživački tim izvijestio na stranicama časopisa Science Translational Medicine. Klinička studija lijekova na bolesnicima s moždanim udarom već je pokazala i da je terapija sigurna, ali u korištenim dozama kod ljudi zasad djeluje neučinkovito.
Takvi bi lijekovi jednoga dana mogli produljiti vremenski prozor u kojem bolesnici koji su preživjeli moždani udar mogu dobiti liječenje koje vraća protok krvi prije nego što nastane preveliko oštećenje, kaže Shaun Morrison, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Oregon Health & Science.
Stručnjaci desetljećima proučavaju terapijske učinke hipotermije: drastično snižavanje temperature jezgre tijela naime u mnogim slučajevima može pomoći odgoditi oštećenje kod određenih stanja, primjerice kod srčanog zastoja. Među njih spada i vrsta moždanog udara koja nastaje kad ugrušak začepi jednu od krvnih žila u mozgu, pa živčane stanice ostaju bez kisika. Prema jednoj teoriji, izazivanje hipotermije u takvom slučaju može smanjiti metaboličku aktivnost živčanih stanica. Tako stanice mogu dulje ostati žive uz manje kisika, pa liječnici imaju više vremena za uklanjanje ili otapanje ugruška.
Osamdesetih godina kineski su istraživači pokušali izazvati „umjetnu hibernaciju” kod bolesnika s moždanim udarom kombinacijom lijekova klorpromazina i prometazina, kaže koautor studije koja izvješćuje o rezultatima, Yuchuan Ding, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Wayne State. Klorpromazin se koristi za liječenje shizofrenije i bipolarnog poremećaja, a prometazin za mučninu i povraćanje nakon operacije. Pokus je ipak napušten jer je pri korištenim velikim dozama krvni tlak bolesnika pao na opasno nisku razinu.
Ideja je „bila ispred svog vremena”, a došlo je vrijeme da se ponovno ispita, kaže Ding. U svojoj najnovijoj studiji istraživači su miševima dali kombinaciju lijekova i utvrdili da je ona djelomično snizila tjelesnu temperaturu glodavaca izazvavši širenje krvnih žila blizu kože. Time se oslobodila toplina koju krv prenosi iz dubine tijela. Miševi liječeni dvama lijekovima trošili su manje kisika od onih koji su hlađeni drugim spojem ili vrećicama leda, što upućuje na to da su lijekovi usporili metabolizam životinja. To usporavanje također je pridonijelo padu tjelesne temperature.
Stručnjaci su kod nekih miševa izazvali moždani udar i utvrdili da je kod onih koji su nakon toga dobili dva lijeka odumrlo manje moždanog tkiva nego kod onih koji lijekove nisu dobili. Prvospomenute životinje postigle su bolje rezultate i na neurološkoj procjeni nakon moždanog udara. Kombinacija lijekova pomogla je oporavku nakon moždanog udara i kod rezus majmuna.
Istraživači su zatim testirali lijekove u različitim dozama i u kliničkoj studiji s 32 sudionika. Iako su se lijekovi pokazali sigurnima, istraživači su primijetili samo minimalan rashladni učinak, a u ishodu bolesnika nije bilo znatnog poboljšanja, čak ni pri najvećim testiranim dozama.
Jedno moguće objašnjenje mogao bi biti to što su istraživači lijekove sudionicima davali u obliku infuzije koja je trajala 12,5 sati. „Smatramo da je to trajanje predugo”, kaže koautorica studije Shuaili Xu, neuroznanstvenica sa Capital Medical University u Pekingu. Tim je već pokrenuo studiju u kojoj se otprilike polovica najviše doze daje u samo jednom satu, a nadaju se da će biti uspješnija.
