Iako za Epsilon Indi Ab još ne postoji redovita vremenska prognoza, stručnjaci su nedavno pomoću svemirskog teleskopa James Webb (JWST) izradili preliminarno vremensko izvješće u kojem se, čini se, spominju i oblaci vodenog leda. Rezultat prati određena doza nesigurnosti, što je oprostivo kad znamo da je Epsilon Indi Ab od Zemlje udaljen 12 svjetlosnih godina.

Jedan od glavnih razloga izgradnje JWST-a bio je istražiti atmosfere egzoplaneta (planeta izvan Sunčeva sustava), točnije njihov sastav. To je i dalje veliki izazov, a većina opažanja može se provesti kad ti planeti prolaze ispred svoje zvijezde pa možemo vidjeti učinak atmosfere na svjetlost zvijezde koja kroz nju prolazi. No budući da samo sićušan djelić zvjezdane svjetlosti prolazi kroz atmosferu nebeskog tijela, proces je iznimno složen.

Elisabeth Matthews, suradnica Max Planck instituta za astronomiju, vodi tim koji pokušava alternativni pristup na hladnim planetima sličnima Jupiteru. Jedan od njih je i Epsilon Indi Ab, pri čijem su istraživanju pronašli signale koji, prema njihovu mišljenju, upućuju na prisutnost oblaka vodenog leda.

„JWST nam napokon omogućuje da detaljno proučavamo planete slične onima u Sunčevu sustavu. Da smo vanzemaljci i promatramo Sunce s udaljenosti od nekoliko svjetlosnih godina, uređaj sličan teleskopu James Webb bio bi prvi teleskop koji bi nam omogućio da detaljno proučimo Jupiter. Za temeljito proučavanje Zemlje trebali bismo, međutim, još mnogo naprednije teleskope”, kaže Matthews.

Otvorite galeriju

Većina planeta koji su dosad detaljnije proučavani kruži blizu svoje zvijezde, pa su stoga vrlo vrući i nisu prikladni za traženje atmosferskih karakteristika sličnih zemaljskima. Epsilon Indi Ab nalazi se oko zvijezde tipa K u sustavu Epsilon Indi, koji sadrži i dva smeđa patuljka. Od svoje je zvijezde udaljen otprilike koliko je Uran od Sunca.

Da je star koliko i naš Sunčev sustav, planet bi bio iznimno hladan. Međutim, dovoljno je mlad, a masa mu je dovoljno velika da je zadržao velik dio topline nastale tijekom formiranja. Njegova stvarna temperatura i dalje je nesigurna, ali vjerojatno je oko 0 °C. „Ovaj planet ima znatno veću masu od Jupitera – novo istraživanje procjenjuje je na 7,6 Jupiterovih masa – ali promjer mu je otprilike jednak njegovu rođaku u Sunčevu sustavu”, kaže doktorand Bhavesh Rajpoot.

Nakon što su filtrirali svjetlost zvijezde Epsilon Indi i primijenili filtre koji bilježe svjetlost od 10,6 i 11,3 μm, istraživači su analizirali i razmjerno jako infracrveno zračenje koje potječe od topline planeta Epsilon Indi Ab. Jupiterovi oblaci uglavnom se sastoje od kristala amonijaka, koji apsorbiraju svjetlost od 10,6 μm, a tim je očekivao da će i sastav planeta Epsilon Indi Ab biti sličan. I premda je filtar od 10,6 μm pokazao određenu prisutnost amonijaka, nije ga pokazao toliko koliko se očekivalo. Nakon ponovne provjere filtrom od 11,3 μm, Matthews i suradnici smatraju da nešto potiskuje emisiju amonijaka. Ako se to poveže sa slabim svjetlom planeta Epsilon Indi Ab izmjerenim u rasponu od 3 do 5 μm, najvjerojatnije objašnjenje podataka daje prisutnost oblaka vodenog leda sličnih zemaljskima, kažu istraživači.

Većina atmosferskih modela egzoplaneta zanemaruje oblake jer sliku čine tako složenom. I dok je njihov izostanak vjerojatan, to je u redu, no kod sličnih planeta bit će ih nužno uključiti u analizu, naglašavaju stručnjaci.

„To je sjajan problem i dobro pokazuje kakav smo golem napredak postigli zahvaljujući JWST-u”, kaže James Mang, poslijediplomski student sa Sveučilišta u Teksasu. „Ono što se nekoć činilo nemogućim danas je dostupno, što nam omogućuje da istražujemo strukturu tih atmosfera, uključujući prisutnost oblaka. To otkriva nove složene slojeve koje naši modeli tek počinju obuhvaćati i otvara put još detaljnijem opisivanju tih hladnih, dalekih svjetova.”

Teoretičari će imati posla napretek, jer se očekuje da će svemirski teleskop Nancy Grace Roman biti još prikladniji za otkrivanje tragova oblaka vodenog leda u atmosferama planeta. Ako se tako dogodi, uskoro bi se mogle otvoriti brojne mogućnosti za složeno modeliranje atmosfera.

Pretplata na newsletter

0 komentara

Da biste napisali komentar, prvo Prijaviti se!

Za ta članek še ni komentarjev

Pomozite drugima, recite nam što mislite o članku.
Nazad na vrh stranice