Skupina astronoma smatra da je možda pronašla dosad „najneokaljaniju" zvijezdu u svemiru. Prema mišljenju tima, plin od kojeg se to nebesko tijelo sastoji teško je odrediti, a mogao bi potjecati od zvijezda populacije III, najranijih zvijezda svemira. Zvijezde populacije III nastale su od iskonskog i neokaljanog vodika i helija i prema teorijama praktički ne sadrže teže elemente. Iako ih nikad nismo promatrali, prema modelima vjerojatno su bile vrlo velike i vruće.
Njihova temperatura mogla je dosegnuti 100 tisuća kelvina – to je više od 90 tisuća stupnjeva više od Sunčeve. Što je neki objekt topliji, to emitira više elektromagnetskog zračenja (svjetlosti), a to je zračenje veće energije. Zvijezde populacije III mogle su biti mnogo sjajnije od Sunca i uglavnom su mogle emitirati ultraljubičasto zračenje visoke energije, a ne vidljivu svjetlost.
Nema ništa tajanstveno u tome zašto još nismo vidjeli nijednu zvijezdu populacije III: glavni je razlog što nas od njih dijeli vrijeme. „Prve zvijezde nastale su od čistog plina, zbog čega su bile toliko goleme da vjerojatno nijedna nije preživjela do danas. Ako su im izravni potomci bile zvijezde dovoljno male mase, one danas mogu postojati i mogle bi se prepoznati po najnižem sadržaju metala", objašnjavaju istraživači u svojoj novoj studiji koja izvješćuje o rezultatima.
Govoreći o elementima koji se nalaze u zvijezdama, astronomi sve ostale elemente osim vodika i helija nazivaju metalima, jer je obilje vodika i helija u kozmosu daleko veće od obilja bilo kojeg drugog elementa. Sadržaj metala u zvijezdi stoga pokazuje koliko se u njoj nalazi elemenata težih od helija.
Pri proučavanju raznih zvijezda u kozmosu astronomi su otkrili i nekoliko zvijezda koje su vrlo siromašne metalima. Najmanje metala dosad poznata zvijezda bila je nebesko tijelo u gustom disku Mliječne staze, čiji je ukupni sadržaj metala (Z) 1,66 × 10-6. Pri analizi podataka Sloan Digital Sky Survey-V (SDSS-V) Alexander Ji sa svojim timom, koji radi na Sveučilištu u Chicagu, uz pomoć studenata nedavno je identificirao i brojne druge zvijezde siromašne metalima vrijedne daljnjeg istraživanja.
Pomoću teleskopa Magellan potom su za kandidate napravljeni spektri visoke razlučivosti, i tako je identificiran crveni div kataloške oznake SDSS J0715-7334, koji se također nalazi u Mliječnoj stazi i još je siromašniji metalima od bilo kojeg dosad identificiranog nebeskog tijela.
„Svi teži elementi u svemiru, koje astronomi nazivaju metalima, nastali su u astronomskim procesima – od fuzijskih reakcija u unutrašnjosti zvijezda preko eksplozija supernova do sudara vrlo gustih zvijezda. Otkriće zvijezde s tako niskim sadržajem metala pokazuje da smo naišli na nešto sasvim posebno", kaže Ji. „Utvrdili smo da J0715−7334 ima najmanji poznati sadržaj metala, čija je gornja granica Z < 7,8 × 10−7. Time je otprilike dvostruko siromašnija metalima od prethodnog rekordera, J1029+1729."
Ono što je kod ove zvijezde posebno zanimljivo jest da u njoj ima i izuzetno malo ugljika, iako su druge, kasnije nastale zvijezde siromašne metalima obično bogate ugljikom. I to potvrđuje da bi moglo biti riječ o jednom od izravnih potomaka iznimno čistih i drevnih zvijezda populacije III, koji trenutačno kruži u haloju naše galaksije. Što se tiče podrijetla, istraživači smatraju da bi mogla potjecati iz obližnjeg Velikog Magellanova oblaka.
Prema nadama istraživača, svemirskim teleskopom James Webb u idućim bi godinama mogli otkriti još brojne galaksije izrazito siromašne metalima s velikim crvenim pomakom, no slično masovno opažanje pojedinih zvijezda siromašnih metalima još uvijek priječi niz tehničkih čimbenika. Zato je današnji rezultat posebno značajan, jer nudi neizravan uvid u najstariju populaciju zvijezda.
