Mravi često sklapaju saveze s drugim vrstama kukaca – primjerice, u zamjenu za hranu čuvaju lisne uši – ali prema drugim su mravima gotovo uvijek agresivni. Zato je entomologa Marka Moffetta iznenadilo kad je opazio da se dvije vrste mrava vrlo dobro slažu i da manja naizgled čisti pripadnike mnogo veće vrste, vjerojatno uklanjajući i pojedući štetne bakterije ili sitne parazite. U Ecology and Evolution, časopisu u kojem je nedavno objavljena njegova studija, Moffett tvrdi da je ovo neobično ponašanje prvi primjer higijenskog mutualizma među mravima, u kojem obje vrste imaju korist od odnosa.
Ponašanje čišćenja dobro je poznato u prirodi. Manje ribe plivaju među većim grabežljivcima, koji im dopuštaju da s njihova tijela skupljaju parazite i pojedu ih. Ptica zvana oxpecker (volovska kljunašica) radi isto s nosorozima. Iako bi veća životinja mogla ubiti i pojesti manju, veću korist ima od toga što manje životinje s nje uklanjaju parazite. Manja vrsta pak u tom procesu besplatno dolazi do hrane.
Moffett, suradnik Smithsonian Institutiona, uočio je ponašanje mrava 2006. tijekom posjeta planinskom području u Arizoni. Vidio je ratoborne mrave žetelice (Pogonomyrmex barbatus), poznate po velikim gnijezdima koja sežu duboko. Jednog jutra, kad su radnici vrvjeli po tlu izvan gnijezda, pozornost mu je privuklo nekoliko nepomičnih mrava. Po tim je jedinkama puzalo i do pet manjih mrava iz roda Dorymyrmex, čija je veličina tijela činila trećinu veličine mrava žetelica. Manji su mravi hodali po većim mravima i oko njih, uglavnom otprilike jednu minutu, i činilo se kao da ih ližu.
Tijekom idućih pet dana Moffett je ovo ponašanje više puta opazio i fotografirao kod različitih gnijezda. Katkad je mrav žetelica šetao sve do ulaza u gnijezdo Dorymyrmex i čekao da se pripadnici druge vrste popnu na njega. Povremeno su sitni mravi grickali čak i u širom otvorenim ustima mrava žetelica.
Mravi povremeno pokušavaju ukrasti hranu od druge vrste, ali kod mrava žetelica nije bilo ničega što bi se moglo pojesti. Moffett smatra da mravi roda Dorymyrmex mogu uklanjati slojeve bakterija ili sitne parazite koji se ne vide golim okom ili se kriju na mjestima na tijelu većih mrava do kojih oni ne dosežu. Prema drugoj zamisli, mravi bi mogli međusobno razmjenjivati površinske mikroorganizme važne za njihovo zdravlje.
P. barbatus vrlo je temeljito istražena vrsta, ali dosad nitko nije izvijestio o ovom ponašanju. „Okružuju nas ti neotkriveni, fascinantni oblici ponašanja koji samo čekaju da ih primijeti pozoran promatrač", kaže Neil Tsutsui, evolucijski biolog s Berkeleyja, koji nije sudjelovao u istraživanju. „Zato je važno da, kad u živom svijetu vidimo nešto zanimljivo ili čudno, o tome snimimo što više materijala", dodaje stručnjak.
