Klinički mrtav 53-godišnji muškarac postao je prvi čovjek koji je primio dva bubrega i cijelu jetru genetski modificirane svinje. Tijekom pokusa provedenog uz pristanak obitelji, funkcije organa muškarca održale su se gotovo pet dana, a prema studiji koja izvještava o rezultatima, u prvih 24 sata nije bilo znakova odbacivanja organa.
Većina zahvata u kojima se svinjski organ presađuje čovjeku – takozvana ksenotransplantacija – obuhvaća samo jedan organ. Svinjske organe dosad je primilo malo ljudi, među njima srce, bubreg, dio jetre i pluća, a u Sjedinjenim Državama i Kini i danas se provode klinički pokusi na živim ljudima.
Istodobno presađivanje svinjskog bubrega i jetre u okviru jednog zahvata jedinstveno je, kaže Leonardo Riella, liječnik i istraživač s Massachusetts General Hospitala, koji je 2024. vodio tim koji je prvi presadio svinjski bubreg živom čovjeku. Presađivanje više organa složenije je nego presađivanje jednog: zahvat traje dulje, što povećava rizik od komplikacija, a oni kojima je potrebno presađivanje više organa često su u težem stanju, dodaje stručnjak.
Studija pokazuje da je višeorganska ksenotransplantacija moguća, kaže Wayne Hawthorne, kirurg i istraživač transplantacija sa Sveučilišta u Sydneyju. Višeorganske transplantacije već se izvode i s ljudskim organima, ali organa darivatelja stalno nedostaje, zbog čega su istraživačke skupine počele ispitivati upotrebu svinjskog bubrega.
Muškarac koji je primio svinjske organe bolovao je od teške kronične bolesti bubrega, a zatim je doživio moždano krvarenje, nakon čega su liječnici potvrdili da mu mozak ne radi. Jetra mu je bila zdrava, pa je presađena bolesniku koji je čekao organ. Muškarac je organe dobio od svinje čiji je genom izmijenjen na šest mjesta. Dodana su tri ljudska gena radi smanjenja rizika od problema sa zgrušavanjem krvi, a tri svinjska gena uklonjena su kako bi se spriječilo odbacivanje organa.
Prema izvješću kineskog tima koji je proveo pokus, svinjska je jetra unutar 19 sati od transplantacije počela proizvoditi žuč i pokazivati znakove normalnog rada. Razine kreatinina i ureje u muškarca – koje su zbog bolesti bubrega bile povišene – normalizirale su se nakon presađivanja svinjskog bubrega, što upućuje na to da su i ti organi počeli raditi.
Međutim, 36 sati nakon operacije istraživačka skupina uočila je rane znakove odbacivanja. Primjerice, u jetri i bubrezima svinjske stanice postupno su zamjenjivale ljudske, što upućuje na to da je imunosni sustav muškarca organe prepoznao kao strane. U svinjskoj jetri uočeni su i manji odumrli dijelovi tkiva te stvaranje ugrušaka.
Autori su primijetili i da je u presađenim organima porasla razina imunosnih stanica S100A12+, koje imaju ulogu u upali. Prema njihovoj zamisli, te bi se stanice mogle ciljati lijekovima kako bi se smanjio dugoročni rizik od odbacivanja organa.
Prema Riellinu mišljenju, višeorganske ksenotransplantacije vjerojatno neće postati uobičajene u skoro vrijeme jer je takav zahvat iznimno složen i rizičan, čak i s ljudskim organima. No dugoročno bi postupak nedvojbeno mogao biti koristan onima koji pate od zatajenja jetre, koje može uzrokovati i prestanak rada bubrega, kaže istraživač.
Istraživačka skupina koja je provela studiju planira izvesti dodatne zahvate na klinički mrtvim ljudima i živim majmunima prije nego što počne operirati žive ljude. Za to mora potvrditi i da ne postoji rizik od zaraze ljudi virusima ili bakterijama iz svinjskih organa.
