Otkriće je doista slatko: skupina astronoma otkrila je molekulu šećera u oblaku plina i prašine u blizini središta naše galaktike. Molekulu, spoj s četiri atoma ugljika zvan eritruloza, nazivaju prvim pravim šećerom pronađenim u međuzvjezdanom prostoru. U časopisu Nature Astronomy objavljeni rezultati mogli bi pomoći da bolje razumijemo kako je počeo život na Zemlji.
„Ovo je nevjerojatno uzbudljiv rezultat“, kaže Brett McGuire, astrokemičar s MIT-a. „Astronomi već jako dugo pokušavaju otkriti molekule šećera u svemiru.” Razlog je to što su već ranije pronađeni tragovi koji upućuju na to da molekule šećera nužne za život na Zemlji potječu iz svemira. Na primjer, riboza s pet atoma ugljika ranije je otkrivena u nekoliko višemilijardugodišnjih uzoraka meteorita, što upućuje na to da su svemirske stijene koje su udarale u Zemlju mogle donijeti i nju i druge jednostavne molekule šećera.
Godine 2000. astronomi su izvijestili da su u međuzvjezdanom prostoru otkrili molekulu glikolaldehida s dva atoma ugljika, koju nazivaju i najjednostavnijom molekulom šećera. No iako se glikolaldehid može ponašati slično kao šećer, formalno nije šećer, kaže McGuire, jer pravi šećeri imaju okosnicu od najmanje tri atoma ugljika. Astronomi od tada neprestano traže u svemiru takve veće molekule.
Izaskun Jiménez-Serra, astronomka španjolskog Nacionalnog istraživačkog vijeća, i njezini kolege također su bili među njima, ali dugo nisu imali sreće češljajući noćno nebo. Zatim im je 2022. Emilio Cocinero, fizikalni kemičar sa Sveučilišta Baskije, ponudio da s njima podijeli spektroskopske podatke o eritrulozi, odnosno karakterističan uzorak valnih duljina koje molekula emitira.
Jiménez-Serra isprva je bila skeptična, ali je iskoristila priliku i na njezino iznenađenje otisak prsta eritruloze pojavio se u njihovim opažanjima molekularnog oblaka u blizini središta Mliječne staze. Uz pomoć radioteleskopa Yebes od 40 metara i IRAM-a od 30 metara u Španjolskoj, kojima su obavili nova opažanja, Jiménez-Serra i njezin tim vidjeli su signal još jasnije.
Molekularni oblaci rodna su mjesta zvijezda i planeta. Prema pretpostavci tima, ako u tim molekularnim oblacima postoje šećeri, oni pri nastanku zvjezdanog sustava mogu dospjeti u asteroide i komete. Prema jednoj teoriji, Zemlja je prije otprilike četiri milijarde godina proživjela razdoblje teškog bombardiranja asteroidima i kometima. Takva su nebeska tijela mogla donijeti molekule šećera na površinu planeta, kaže Jiménez-Serra.
Rezultati su posebno uzbudljivi jer je eritruloza mogla poslužiti kao sirovina za prve nukleinske kiseline, jednostavnije inačice građevnih blokova današnje DNK i RNK, dodaje stručnjakinja. Zato je otkriće eritruloze toliko važno za podrijetlo života.
Prema Anthonyju Remijanu, astrofizičaru s Opservatorija Green Bank, istraživanje je više nego uvjerljivo, no vrlo je iznenađujuće da je pronađen šećer s četiri atoma ugljika, a onaj s tri još nije. Što se tiče budućih smjerova, Jiménez-Serra zanima mogu li se u međuzvjezdanom prostoru stvarati i još veće molekule šećera. Posebno je zanimljiva riboza s pet atoma ugljika, temelj današnjih nukleinskih kiselina, a njezino bi otkriće bio sljedeći veliki iskorak.
