Ručna sonda za analizu daha u stvarnom vremenu može izmjeriti sagorijeva li organizam upravo masnoće. Uređaj može biti koristan, primjerice, onima koji žele smršavjeti, jer tako ne moraju tjednima čekati promjenu na vagi da bi znali da su na dobrom putu. Istraživači, međutim, upozoravaju i da će za potvrdu točnosti sustava biti potrebna dodatna testiranja.
Jedan od načina sagorijevanja pohranjenih masnoća jest da organizam uđe u metaboličko stanje zvano ketoza, u kojem jetra slobodne masne kiseline koristi kao gorivo. To se stanje, među ostalim, može postići prehranom s niskim udjelom ugljikohidrata ili tjelesnom aktivnošću visokog intenziteta, ali ga je teško mjeriti u stvarnom vremenu.
Na tržištu već postoje uređaji za analizu daha, ali pouzdano otkrivanje stanja u organizmu često je teško, a za većinu njih učinkovitost još nije znanstveno dokazana. Preciznije metode za mjerenje vremenskih promjena zaliha masti, poput snimanja magnetskom rezonancijom i analize sastava tijela, zahtijevaju pak posjet klinici. Molekule koje nastaju pri sagorijevanju masti, takozvani ketoni, mogu se izmjeriti u krvi, ali za to su potrebni uzorci krvi iz vrha prsta, kaže Andreas Güntner, istraživač molekularnog očitavanja na ETH-u u Zürichu, koji je sudjelovao u razvoju novog uređaja.
Sonda za mjerenje sagorijevanja masti osmišljena je za kućnu uporabu. Korisnici samo pušu u nju, a sustav mjeri razinu acetona, koji nastaje pri razgradnji masnih kiselina, a pod utjecajem tjelesne aktivnosti, gladovanja ili prehrambenih intervencija dospijeva u izdahnuti zrak.
Prema riječima razvojnih inženjera, sustav se od drugih sondi najviše razlikuje time što uz njega postoji i aplikacija za pametni telefon koja usmjerava korisnikovo izdisanje i tako poboljšava točnost. Uređaj uz to prije mjerenja odvaja aceton iz izdahnutog zraka, dok drugi sustavi pokušavaju izravno mjeriti ketone iz daha. Vlažnost izdahnutog zraka te uvjeti okoline, međutim, mogu smetati rezultatu mjerenja, pišu istraživači u svojoj studiji. Dvoje autora dioničari su tvrtke Alivion, koja pripada ETH-u u Zürichu i koja je uređaj nazvan Nutrion već pustila u komercijalnu prodaju. Patentna prava na tehnologiju drži ETH Zürich.
Istraživački tim točnost uređaja testirao je na 12 zdravih dobrovoljaca. Sudionici su sudjelovali u različitim programima tjelesne aktivnosti i prehrane čija je svrha bila brza ili postupna promjena metabolizma. Vrijednosti acetona u dahu koje je izmjerio detektor usporedili su s rezultatima dobivenima spektrometrijom PTR-MS, vrlo preciznom laboratorijskom tehnikom koja se smatra standardom analize daha. Prema izvješću autora, rezultati ručnog uređaja pokazali su visok stupanj podudarnosti s mjerenjima PTR-MS-om.
Ispitivanja tjelesne aktivnosti pokazala su da detektor može zabilježiti brze metaboličke promjene. Nakon tjelesne aktivnosti niskog intenziteta, nakon koje je uslijedio obrok bogat ugljikohidratima, razina acetona izmjerena u dahu ostala je niska, što upućuje na to da je organizam energiju dobivao ponajprije iz ugljikohidrata, a ne iz masti. Nasuprot tome, tjelesna aktivnost visokog intenziteta dovela je do više razine acetona, što pokazuje da je organizam sagorijevao masti.
Prema riječima Adama Bryanta, biomehaničara sa Sveučilišta u Melbourneu, uređaj može biti koristan u dugoročnom praćenju zdravstvenog stanja. Istodobno istraživač ističe da je uzorak ispitivanja bio malen te da su u njemu sudjelovali isključivo zdravi dobrovoljci. Kad bi se točnost uređaja potvrdila neovisnim ispitivanjima na široj skupini korisnika, to bi moglo pomoći bolesnicima s metaboličkim sindromom, koji se bore s inzulinskom rezistencijom i izloženi su riziku od teških zdravstvenih komplikacija, da prate vode li njihove promjene načina života do sagorijevanja masti. „Prilagođena prehrana i ovaj prijenosni uređaj mogli bi se zajedno koristiti za usmjeravanje prehrane i tjelesne aktivnosti – vjerojatno u najkritičnijoj ciljnoj skupini”, dodaje stručnjak.
Prema Güntnerovim riječima, njegov tim planira provesti veća klinička ispitivanja kako bi razumio kako treba tumačiti kretanje dugoročnih biomarkera kod osoba koje boluju od različitih metaboličkih bolesti te kako bi naposljetku dobio i odobrenje za terapijsku primjenu uređaja. „Potrebe osoba s kroničnim bolestima mogu se razlikovati od potreba sportaša ili onih koji slijede programe mršavljenja”, naglašava Güntner.
