Nekoliko ranijih istraživanja ipak je otkrilo strukture nalik crvenim krvnim stanicama, no dosad nije bilo moguće potvrditi o čemu je riječ. Sada su stručnjaci nedvojbeno potvrdili prisutnost crvenih krvnih stanica koje sadrže hem u fosilnim ostacima dinosaura. Iako nije riječ o potpuno očuvanoj krvi dinosaura, otkriće predstavlja prekretnicu u paleontologiji jer pruža čvrste dokaze da se molekule u fosilima mogu očuvati mnogo dulje nego što se dosad smatralo mogućim.
Prisutnost krvi dinosaura potvrđena je u fosilu starom 115 milijuna godina, u kostima udova dinosaura roda Aratasaurus. Iako ta krv, kao što smo već spomenuli, nije ostala netaknuta, riječ je o iznimno uzbudljivom otkriću jer iz temelja mijenja predodžbu o tome što se sve može očuvati u drevnim fosilima. Ti novi molekularni tragovi mogli bi otvoriti posve nove mogućnosti istraživačima drevnog života.
Hem u crvenim krvnim stanicama, sastojak krvi koji omogućuje prijenos kisika, identificiran je kombinacijom kemijskih i mikroanatomskih analiza. „Kao geokemičarka, u tom sam trenutku pomislila: ovo bi moglo biti nešto doista iznimno”, izjavila je Kliti Grice s australskog Sveučilišta Curtin, autorica studije u kojoj su predstavljeni rezultati. „Imamo dokaze da strukture povezane s krvlju i njezini molekularni tragovi mogu preživjeti fosilizaciju koja traje geološkim razdobljima. Doista je uzbudljivo vidjeti da su se te informacije očuvale u fosilu dinosaura.”
Za otkriće je zaslužna međunarodna istraživačka skupina predvođena Sveučilištem Curtin, koja je proučavala kosti stražnjih udova dinosaura vrste Aratasaurus museunacionali. Taj je teropod živio prije otprilike 115 milijuna godina na području današnjeg Brazila. Tijekom istraživanja otkrivene su kuglaste mikrostrukture nalik crvenim krvnim stanicama, no za pouzdanu identifikaciju bili su potrebni dodatni dokazi.
Njih su naposljetku dobili tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti spregnutom sa spektrometrijom masa. Kontaminacija je uvijek velik razlog za zabrinutost u takvim molekularnim istraživanjima, no u ovom se slučaju čini sigurnim da hem potječe od dinosaura. Naime, nije bio pomiješan s biljnim i bakterijskim ostacima, za razliku od hema otkrivenog u mikrobnom sloju oko fosila.
Ramanova spektroskopija i transmisijska elektronska mikroskopija potvrdile su da se hem nalazio u crvenim krvnim stanicama očuvanima u hausmanitu (Mn₃O₄), prirodnom mineralu manganova oksida. Prema istraživačima, upravo je taj specifičan oblik permineralizacije omogućio da se sastojci krvi očuvaju dulje nego što je itko smatrao mogućim.
Pružajući čvrste dokaze da se izvorne biološke molekule mogu očuvati u fosilima dinosaura, otkriće pokazuje kako fosili mogu pružiti uvid u fiziologiju davno izumrlih životinja. „Za mene je ovo potencijalno najuzbudljiviji dio otkrića: fosili ne moraju biti samo kosti i minerali”, rekla je Grice. Prema njezinim riječima, to je ujedno poziv da fosile u zbirkama svjetskih muzeja sagledamo novim očima. Suvremene molekularne i kemijske tehnike uskoro bi nam mogle omogućiti da otkrijemo taj skriveni i iznimni arhiv bioloških informacija, ističe znanstvenica.
